Bolest koja je među deset najzaraznijih u regiji: Evo gdje i kako se javlja i na što trebate paziti!

... nalazi među deset vodećih zaraznih bolesti. 

Najčešći simptomi ove bolesti su intenzivan svrbež, koji se pojačava noću i u toplom, dok su danju smetnje blaže, zatim pojava osipa najčešće između prstiju šaka, ručnom zglobu, podlakticama, trbuhu, pazuhu, unutrašnjoj strani bedara i drugim lokalizacijama, piše balkans.aljazeera.net.

Kod male djece svrab se može pojaviti i na licu, glavi, vratu, leđima, dlanovima i tabanima, dok kod odraslih to nije karakteristično. Moguća je pojava tamnih točkastih promjena poput osipa u težim slučajevima i bubuljica, kao i sekundarne bakterijske infekcije koje nastaju grebanjem kože. Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije, koja još nema izražene smetnje ili bolesnik s jasno izraženim znakovima bolesti.

Stručnjaci objašnjavaju da se parazit koji izaziva šugu (šugarac) nastanjuje u površinskom sloju kože, bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu. Najčešće su u pitanju kućni kontakti, prijenos preko rublja, odjeće, posteljine, spolnim odnosom, spavanjem u istom krevetu i slično.

Gustoća smještaja i nizak higijenski standard omogućavaju lakše prenošenje bolesti i njeno održavanje. Dijagnoza se postavlja na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje se dokazom uzročnika mikroskopski u sastruganom materijalu svježih sumnjivih promjena.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je tijekom 2013. godine evidentirano 826 prijava svraba, a oboljeli su prijavljeni iz svih županija u Hrvatskoj.
Iva Pem Novosel, specijalistica epidemiolog i voditeljica Odsjeka za zoonoze Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potvrdila je da je epidemiološka situacija vezana za skabies u Hrvatskoj uobičajena, piše aljazeera.

'Bolest se javlja u manjim obiteljskim epidemijama ili u manjim epidemijama u ustanovama kao što su domovi za starije i nemoćne osobe, osnovne škole i vrtići. Važno je educirati stanovništvo zdravstvenim odgojom, pa i kroz medije o svrabu. Svrab nije opasna bolest, ali je vrlo zarazna u bliskom kontaktu, te je veoma važno rano otkrivanje, javljanje liječniku bez srama, pravovremeno liječenje koje nije prezahtjevno (bitno je ponoviti tretman ako je potrebno i više puta) i izolacija oboljelih tijekom liječenja, kako se bolest ne bi proširila, osobito u kolektivima kao što su dječiji vrtići, škole i domovi", rekla je Novosel. Iako svrab veoma često nazivaju i tzv. sirotinjskom bolesti, Novosel je mišljenja da se uglavnom radi o stereotipu, te kako je bolje naglasiti da je pojava svraba češća u prenapučenim sredinama s lošim higijenskim statusom.

Doc. dr. Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, kaže kako je higijenski režim najbolja prevencija svraba, ali i drugih zaraznih bolesti.

„Higijenski režim, osim održavanja osobne i kolektivne higijene, podrazumijeva izbjegavanje bliskog kontakta s osobama za koje postoji sumnja ili očigledno oboljenje od scabiesa, odnosno pravovremeno i na ispravan način tretirati osobe s vidljivim simptomima scabiesa, a i one iz bliskog kontakta, koje su vjerojatno zaražene", istaknula je Ravlija.