Biljke liječe: Borovnica

Naziv biljke: borovnica, vaccinium myrtillus.

Eng: bilberry.

D: heidelbeere.

Fr: la myrtlle commune.

Porodica: Vrijesovi, ericaceae

Ljekoviti dijelovi biljke: Plodovi i listovi.

Opis:

Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm. visine, te je relativno razgranjena.

Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama.

Listovi su jajastog oblika, lagano zašiljeni prema vrhu.

Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove, iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje.

Miris i okus:

Svježi plodovi su gotovo bez mirisa ili bi se moglo reći da podsjeća na miris svježe šume, a okus je kiselkasto sladak. Kod suhih plodova okus je trpak, a miris voćni.
Vrijeme branja i stanište

Borovnica cvate obično od svibnja pa do lipnja.

Te se sa branjem plodova može početi nakon tog razdoblja, kad su bobice posve zrele.

Osim bobica, beru se i mladi listovi, koji se suše u sjeni.

Borovnica se može naći u kontinentalnim predjelima, u crnogoričnim te miješanim šumama sa blago kiselom podlogom. Ponegdje se može naći u većim količinama.

Položaj:

Sunčan ili blago sjenovit i zaštićen od jakog vjetra. Rastu pretežno u crnogoričnim šumama.

Tlo: Rahlo, prozračno i uvijek vlažno, dobro drenirano i bogato tlo s najmanje 5 % humusa.
Uzgoj

Razmnožava se sjemenom, izbojima i mekim drvenastim reznicama, ali najuspješnije se razmnožava u kontroliranim uvjetima.

Borovnica je samooplodiva biljka, ali ne voli usamljena staništa. Kao i u prirodi, ona daje veći urod ako postoje barem dvije različite sorte koje istodobno cvatu, jer tuđi pelud pospješuje urod.

Nije potrebno prskanje insekticidima ni fungicidima.
Ljekoviti sadržaj:

plod sadrži 83,4 % vode, 0,6 % bjelančevina, 0,6 % masti, 33 % šečera, 0,67 % kiselina, fosforna, kremička, limunska, jabučna, oksalna, bezojeva (plava boja) antocijan, 5-10 % tanina,arbutina, vitamina A 280 mg, vitamina C 16 mg, kalcija 16 mg, fosfora 16 mg, željeza, mangana, 10 % smole, gorke tvari, glikozid juniperozid, flavonide, tanine, gumu, vosak te organske kiseline i njihove soli.

Listovi; u odnosu na plod imaju više tanina, arbutina, antacijanovih glikozida, neomirtilina, cerilnog alkohola, nekoliko organskih kiselina, eteričnog ulja, i vitamina C.
Ljekoviti djelovi biljke:

Listovi se upotrebljavaju protiv stvaranja mokračne kiseline, te za liječenje kod povračanja, proljeva, želučanih grčeva, kašlja, šečerne bolesti. Bobice se upotrebljavaju u liječenju hemeroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita.

Listovi predstavljaju važan narodni lijek protiv šečerne bolesti.

Toliko je djelotvoran da ga zovu "biljni inzulin".

Listovi su ljekoviti jedino ako ih naberemo prije nego sazriju bobice. Nakon toga nemaju ljekovitost.

Listove je poželjno sušiti u tankim slojevima u hladu ili u pečnici na 40 stupnjeva c.

Od 4kg. sviježih listova dobije se 1kg. suhih listova.

Listovi pofureni vručom vodom ublažavaju upalu mokračnog mjehura i mokračnih kanala.

Bobice jedemo sviježe ili osušene i umočene u rakiju. Sušimo ih na 45 stupnjeva c.

Od njih pravimo i ekstrat sa rakijom, cijedimo sok ili kuhamo marmeladu.

Ljekovito djelovanje: sušeni i lagano prokuhani plodovi dobro su sredstvo protiv proljeva, krvarenja hemeroida i mokraćnih kamenaca. Kuhani plodovi u zgusnutom obliku najbolje su sredstvo kod trbušnog tifusa (typhus abdominalis). Kneipp preporuča čajni oparak od listova i plodova protiv proljeva.

Kod upale debelog crijeva (kolitis) može se najtoplije preporučiti vino od plodova borovnice. Pravo, trpko vino od plodova borovnice nije samo najprikladnije kod upale debelog crijeva, nego i protiv svih akutnih i kroničnih oboljenja želuca i crijeva, kao i protiv probavnih smetnji, a vrlo je djelotvorno kod pomanjkanja apetita i općih slabosti, uzrokovanih tim bolestima. Tzv. dispepsije uslijed procesa vrenja i truljenja, a to su zapravo probavne smetnje uzrokovane tim procesima, brzo se liječe upotrebom vina od borovnice. Vino od borovnice je radi toga najbolji prirodni lijek protiv nabrojenih bolesti, jer se njime usišu i odvode produkti rastvaranja i otrovne tvari crijevnog sadržaja. Sadržaj alkohola u tom soku od plodova borovnice u najmanju ruku znatno sprečava i ograničava daljnji razvitak bakterija i klica koje uzrokuju bolest, a da se pri tom ne utječe nepovoljno na korisnu crijevnu floru. Uz ta izvanredna svojstva djeluje prirodno vino od borovnice i na pokretanje crijeva (peristaltika) jer posjeduje svojstvo da steže, a u malim količinama, ali uzimano redovno, djeluje na povećanu otpornost protiv navedenih želučanih i crijevnih teškoća bez štetnih popratnih pojava ili stvaranja navike.

Sirovi sok je jedno od najboljih i najprirodnijih sredstava za ispiranje i grgljanje i u toj primjeni liječi katare grla i ždrijela. Ako se jedan gutljaj tog svježeg soka zadrži dulje vrijeme u ustima, on liječi upalu zubnog mesa, i ima stanoviti zaštitni utjecaj za nastajanje gnojne upale zubnog mesa. Taj sok prije svega umiruje bolove, zatim i liječi leukoplakiju jezika, tj. one male upaljene bijele mrlje na jeziku, koje se, među ostalim, javljaju i kod pušača. Ovaj sok otklanja često zadah iz usta pušača, a ako se redovito pije, i ako pušač nije zaista strastveni pušač, uzrokuje stanovitu odbojnost prema pušenju, koja raste produživanjem kura. Potrebno je uzimati više puta na dan male gutljaje koji se prije gutanja neko vrijeme zadrže u ustima.

Primjena u pučkoj medicini: korijen borovnice, osušen, smrvljen u prah i posipan na rane, odstranjuje gnjilo meso i brzo dovodi do zacjeljenja rana. Melem (flaster), pripremljen iz svježe zdrobljenih listova kojima se doda malo ražina ulja, stavlja se na otekline.

Sirup od borovnice, pripremljen od zgusnutog soka borovnice i meda, daje se više puta dnevno po jedaću žlicu oboljelima na pluća, onima koji pate od bronhitisa, čak i onima koji boluju od tuberkuloze pluća. Taj kućni lijek daje vrlo dobre uspjehe kod kroničnog pomanjkanja apetita i tjelesne slabosti. Tjelesno slaba djeca primjenom ispravne kure s ovim domaćim lijekom uskoro dobivaju dobar izgled.

Pučka medicina nordijskih zemalja preporuča protiv hripavca čajnu mješavinu od sušenih plodova i listova.
Recepti:

Čaj:

3 do vrha punih žličica posušenih plodova borovnice dodamo u četvrtinu litre hladne vode, kuhamo do vrenja, te nastavimo kuhati još 10-15 minuta, zatim ocijedimo čaj i pijemo kad se ohladi.

Čaj; 1-2 žličice usitnjenih suhih listova borovnice preliti kipučom vodom i pustiti da odstoji 10-15 minuta, procijediti, piti 2-3 puta na dan ili upotrijebiti kao kupku ili oblog.
Tinktura od borovnice:

250 g. suhih boba vorovnice, 1 litra rakije.

Suhe bobe zgnječiti, preliti rakijom i dobro zatvoriti. Ostaviti da odstoji 6-8 tjedana, uz povremeno protresanje, rakiju procijediti.

Sirup od borovnica:

500 g. svježih boba, 5 dcl. vode, 700 g. šečera ili meda.

Bobice preliti vodom, zakipiti i lagano kuhati 15-20 minuta. Tekućinu procijediti, a bobe protisnuti, te umiješati šečer ili med. Sirup lagano kuhati još 10 minuta, ohladiti i dobro zatvoriti u staklenoj boci.
Napomena:

Kontraindikacije nisu poznate.

Izvor: koval.hr