BiH uvozi mesni otpad i od njega se prave hrenovke

"Potpuno je zdravo jesti meso i masnoću životinja koje se slobodno hrane travom na ispaši, ali i prije smo znali da nije zdravo jesti paštete, salame, hrenovke i industrijske kobasice, piše Večernji.ba. Problem nije u mesu, nego u njegovoj tehnološkoj obradi koja podrazumijeva usoljavanje, fermentaciju, dimljenje, dodavanje konzervansa i pojačivača okusa", kaže Mandra. Kako kaže ovaj nutricionist, kvaliteta namirnica životinjskog podrijetla je zapravo ugrožena masovnim uzgojem. - Odluka Svjetske zdravstvene organizacije ne znači da trebamo prestati jesti crveno meso ili prerađevine, ali ako ih mnogo jedemo, možda bismo trebali razmišljati o tome odakle to meso dolazi. Također, treba obratiti pozornost na klasifikaciju da je potrošnja crvenog mesa "vjerojatno kancerogena za ljude na temelju ograničenih dokaza..." što mnogo govori o relevantnosti studija.

Na našem tržištu su meso i mesne prerađevine uglavnom iz uzgajališta gdje se životinje hrane genetički modificiranim žitaricama, sojom i koncentratima, tretiraju se antibioticima i hormonima kako bi brže rasle i davale više mesa i mlijeka. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka i potpuno su sigurne za ljudsku prehranu - poručuje Mandra. Ističe kako BiH uvozi separirano meso, trtice, kosti i sav mesni otpad i od toga se prave hrenovke.