Antibakterijski sapuni nisu ništa bolji od običnih

Skupina znanstvenika sa sveučilišta Korea University u Seulu s dr. Min-Suk Rhee na čelu proučavala je kakav učinak na bakterije ima triklosan, antiseptik koji se najviše rabi u antibakterijskim sapunima.

Znanstvenici su testirali taj sastojak na dva načina: na 20 soja bakterija (primjerice E.Coli, salmonelu, zlatni stafilokok...), a s druge strane na 16 odraslih osoba. Usporedili su učinkovitost običnih i antibakterijskih sapuna pri uklanjanju mikroba s ruku.

Bakterije su izložili triklosanu tijekom 20 sekundi na 22 stupnja Celizijevih (sobna temperatura) i pri toplijoj temperaturi, stvarajući tako uvjete pranja ruku u uobičajenom životu. Za testiranje su rabili 0,3 postotni koncentrat triklosana, što je maksimalna količina dopuštena u Europskoj uniji, Kanadi, Australiji, Kini i Japanu.

Volonteri koji su sudjelovali u istraživanju prali su ruke antibakterijskim i običnim sapunom i ustanovljeno je kako ne postoji nikakva važna razlika u "baktericidnom učinku" običnog ili antibakterijskog sapuna.

"Milijuni potrošača u Sjedinjenim Državama rabe antibakterijske sapune za pranje ruku ili tijela, trošeći gotovo milijardu dolara na godinu", ističu znanstvenici. Podsjećaju i kako je znatan broj proizvođača zbog kontroverzi o opasnosti triklosana povukao to sredstvo iz svojih proizvoda. Samo 13 od 53 antibakterijskih sapuna u Koreji u 2014. sadržavalo je triklosan.

U Sjedinjenim su Državama sanitarne vlasti odlučile dodatno proučiti sigurnost tog sastojka nakon studija koje su povezale triklosan sa slučajevima otpornosti na antibiotike i slučajevima hormonalnih poremećaja, pa bi se njegova uporaba mogla znatno ograničiti.

Hina