Zašto mrzimo ponedjeljak?

Ispitivanja pokazuju da nas mijenjanje ritma spavanja, to jest vremena odlaska na počinak i ustajanja preko vikenda čini umornima na početku novog radnog tjedna. Kod mnogih se pretjerani zamor zadržava sve do polovice tjedna.

Ustanovljeno je da zaposlenici koji se ponedjeljkom osjećaju bezvoljno slabije pamte i da je kod njih vrijeme potrebno za primjerenu poslovnu reakciju značajno produljeno.

Odgađanje odlaska na spavanje od samo dva sata dovoljno je da primjetno poremeti vrijeme reakcije u novom radnom tjednu.

Brzina reakcije ispitanika tijekom ispitivanja mjerena je tako da su ispitanici trebali stisnuti tipku u trenutku kada se na zaslonu pojavi slika bika.

Očekivano, reakcije ispitanika bile su sporije ujutro nego popodne. Posebno spore reakcije bile su u ispitanika koji su svoj ritam spavanja mijenjali ostajući budni dulje noću i spavali dulje ujutro, ako su bili testirani nakon ranog ustajanja sljedeće jutro.

Voditeljica istraživanja Helen Burgess ističe da režim spavanja tijekom vikenda djeluje na ljude poput proljetnog pomicanju satova unazad. On ne čini problem, sve do časa kada taj sat treba naglo pomaknuti unatrag.

Termin "društveni jet-lag" uveo je njemački istraživač Till Roenneberg kako bi istaknuo sličnost učinaka kojeg donosi let avionom kroz više vremenskih zona i promjena vremena odmora za vikend. U oba slučaja se mijenja režim spavanja pa su i učinci koje donose isti: mamurnost, umor, nedostatak radnog elana.

Ako se promjena ritma spavanja nastavi u dugotrajnijem razdoblju proširuje se broj nepovoljnih učinaka koje on izaziva i na povećanje tjelesne težine, razvijanje ovisnosti o alkoholu, cigaretama i kofeinu.

Najnovija studija, koja je obuhvatila 65 tisuća osoba oba spola, istaknula je važnost zadržavanja ritma spavanja za naš dobar osjećaj i optimalno funkcioniranje u privatnom i poslovnom životu.

Izvor: znanost.geek.hr