Zašto Makaranima toliko smetaju gosti iz susjedne BiH?

Hodam po plaži u Makarskoj. Pozornost mi privlače dvije ljepotice. Mia i Sara Jevđenić su iz Banja Luke. Da, one su iz BiH i u Brela dolaze već osam godina uzastopno. Svako ljeto ostaju u prosjeku po tri tjedna i za godišnji odmor obitelj potroši 2000 eura. Spavaju u privatnom smještaju, a hrane se po restoranima. Na makarskoj rivijeri im je savršeno i ne razmišljaju da idu negdje drugdje.

Rasistički članak

Našle su prijatelje, a lokalni momci im se upucavaju. U tome neskriveno uživaju. U svojih osam godina ljetovanja nisu upoznale nikoga tko iz BiH dolazi na jedan dan. Pa o čemu onda to priča Ivo Ćurković?

‘Ne dolazi u obzir da se bilo kome ispričavam, niti za to ima ikakva opravdanog razloga. Sve što sam napisao potpuna je istina, koja nikoga ne bi trebala vrijeđati', priča mi Ivo Ćurković, izvršni urednik lokalnog lista Makarsko primorje.

Ćurković je nedavno objavio rasistički članak o turistima iz Bosne i Hercegovine. Proglasio ih je turistima drugog reda koji samo smetaju na makarskim plažama jer ne troše novac i zauzimaju mjesta imućnim gostima.

‘A ako netko želi pred time zatvarati oči, to je njegov problem. Rekao sam to i na policiji u petak poslijepodne, koja me pozvala na obavijesni razgovor i pustila kući. Nitko me nije hapsio niti zadržao, jer svi mi u Makarskoj mislimo isto', nastavlja.

Javnost je ostala zgrožena Ćurkovićevim pisanjem. Ali on ne odustaje od svojih radikalnih stavova. Indirektnu podršku u tome dobio je i od makarskog gradonačelnika Marka Ožića Bebeka.

Neželjeni gosti

Njegov ispad nazvao je nesporazumom. Nema govora da bi Ćurković zbog ičega trebao biti smijenjen s funkcije koju obavlja. Izvrsno obavlja svoj posao, kaže.

Zato sam posljednjih par dana prošetao Makarskom i okolnim mjestima i na licu mjesta se uvjerio kako podcjenjivačko mišljenje prema gostima iz Bosne i Hercegovine, koji čine većinu turističkog korpusa podno Biokova, uopće nije izolirani stav uskogrudnih građana i rasistički ispad u novinama. Postoje još mnogi koji bi, kažu mi otvoreno, Bosance zamijenili drugim nacijama.

Zbog čega naši susjedi iz Bosne i Hecegovine toliko smetaju nekim Makaranima? Prije svega, treba istaknuti da je cijela makarska rivijera nakon rata od 1994. godine bila potpuno prazna i preživjela je jedino zbog gostiju iz BiH. Tada su nam bili najveći prijatelji. Stranci su počeli dolaziti tek krajem devedesetih, ali naši susjedi postali su lojalni povratnici.

Kvalitetni gosti

I nikome to nije smetalo, sve donedavno. Zašto? Mnogi kažu zbog lakomosti domaćeg življa koji je preko noći postavio imaginarnu granicu koliko novca želi zaraditi, i svaki turist koji si ne može priuštiti cjenik, postaje nepoželjan gost. Ali, paradoks je u tome što turisti iz BiH svoje račune uredno plaćaju.

Imaju novca, govore istim jezikom, blizak nam je njihov mentalitet. Gosti za poželjeti, ali opet se na njih Makarani žale.

Prošetao sam kroz Brela, Bašku Vodu, Makarsku, sve je bilo puno Bosanaca. Sjede po restoranima i ostavljaju po nekoliko stotina eura po večeri za četveročlanu obitelj. U kafićima upravo naručuju VIP stolove, boce žestokog pića, plesačice, konobari trljaju ruke jer ostavljaju visoke napojnice. U čemu je zapravo problem? Rješenje misterija jest u zajedničkom nazivniku Bosanci, a zapravo govori o licemjerju pojedinaca. Lokalni ugostitelj mi objašnjava tri skupine bosanskih turista kako ih dijele neki građani Makarske.

Jedni su dijaspora BiH, koja je tijekom rata izbjegla u Europu i sad se vraćaju na ljetovanja kao imućni turisti. Većim dijelom dolaze iz Skandinavije, imaju najviše novca i nemilice troše. To su uglavnom hotelski gosti. Drugi tip su pojedinci i obitelji koje žive i rade u Bosni i Hercegovini. Dolaze u prosjeku na tjedan ili deset dana, odsjedaju u privatnom smještaju i to plaćaju 40 eura po osobi po danu, ali njihova potrošnja je i dalje zadovoljavajuća jer forsiraju društveni život - izlaske po restoranima i klubovima.

izvor: jutarnji list