Zašto je veljača dobila epitet 'prevrtljače'

U veljači se nastavlja produživanje osunčanog dijela dana pa su temperature zraka u prosjeku više nego u siječnju. Svijetli dio dana u veljači je do 90 minuta duži od onoga koji se mjeri za vrijeme zimskog solsticija ili suncostaja.

Upravo se tu vjerojatno krije korijen riječi veljača, jer se dan produljuje -mijenja mu se „veličina"! Ipak, na Jadranu veljača često biva hladnija od svoga prethodnika, a takvo što zadnji put se dogodilo 2005. godine.

S obzirom da je aktualna zima u prosincu i siječnju bila neobično topla, ne bi nimalo iznenadilo da veljača ove godine bude najhladniji mjesec zime. Temperature zraka sporije rastu na Jadranu nego na kontinentu. Razlog tome je hladno more koje utječe na sporije zagrijavanje zraka u obalnom području. Klima jadranskih mjesta je negdje između kontinentalne i oceanske, budući da s jedne strane postoji euroazijsko kopno, a s druge Jadransko i Sredozemno more. Zbog toga, godišnji minimumi temperature na Jadranu, najčešće padaju krajem siječnja, a ponekad čak i u veljaču. Temperatura mora je pak najniža baš u veljači.

Od 5 do 9°C stupnjeva

Prosječne mjesečne temperature znatno se razlikuju na sjevernom i južnom Jadranu. Dok se u podvelebitskom kanalu prosječne mjesečne temperature kreću oko 5°C, na jugu Dalmacije prelaze 9°C. Oborine također nisu ravnomjerno raspoređene uz obalu. Dijelovi srednjeg Jadrana u prosjeku jedva prime 60mm oborine, a djelovi južnog i sjeverng Jadrana prosječno prime preko 110mm oborine.

Položaj velikih baričkih sustava, ciklona i anticiklona, nad kopnom, morem i oceanima bit će presudan za određeni tip vremena koji će prevladavati u veljači. Jaka anticiklona nad euroazijskim kopnom u veljači često donosi hladan zrak do Jadrana, a u takvoj situaciji puše bura. Zbog toga je bura najčešći vjetar na Jadranskoj obali tijekom veljače. Vjerojatno će se mnogi sjetiti orkanske bure koja je puhala krajem veljače 1988. godine, kada je Makarskom su u primorju polomljeni brojni daleokovodi. Još jača bura puhala je 10.02.1956. kada je 10 ljudi smrtno stadalo tijekom potapanja broda u blizini Senja. Od ostalih vjetrova ističu se jugo, koje je znatno češće u Dalmaciji nego na sjevernom Jadranu, te sjeverozapadnjak koji je čest na otocima i otvorenom moru. Na otocima nije rijedak ni jugozapadni vjetar u ovom dijelu godine.

"Veljača prevrtača", pučki je izraz koji dobro opisuje vremenske prilike ovoga mjeseca. Općenito možemo reći kako na vrijeme u veljači istočnoeuropska anticiklona slabije utječe nego tijekom siječnja, a pojačava se utjecaj Sredozemnih ciklona. To je razlog promjenjivijem vremenu nego u siječnju, iako pogled na prosječnu količinu oborine takav odnos ne bi nagovijestio. Niti jedan mjesec u godini ne nudi toliko izražene vremenske različitosti kao veljača. Veljača je najčešće mjesec promjenjivog vremena u kojem se izmjenjuju topla i hladna razdoblja, suha i oborinska.

Legendarna 1929. godina

Dobar primjer za to je temperatura zraka u Dubrovniku. U veljači 1960. izmjereno je 24°C, a u legendarnoj zimi 1929. nevjerojatnih -11°C! Iako rijedak, snijeg je na Jadranu češći u veljači nego u siječnju, a to se može objasniti utjecajem mora čija je temperatra niža u veljači nego u siječnju. Prosječna temperatura zraka tijekom veljače nepravilno se kreće. Zanimljvo je primjetiti da je sredina veljače često hladnija nego njen početak.

Upravo je sredina mjeseca poznata po formiranju Sredozemnih ciklona koje na svojoj stražnoj strani povuku hladni kontinentalni zrak. Nije rijedak slučaj da se u jednom danu veljače izmjeni nekoliko različitih tipova vremena, od sunca i topline, preko kiše i juga, do snijega i bure. Boravak na moru može biti iznimno opasan ako se preko Jadrana premješta centar duboke ciklone jer je vjetar jak, te često mijenja smjerove. Prednji dio ciklone uvijek prate jaki vjetrovi južnih smjerova (jugo i lebić), a prolaskom centra ciklone, na njenog stražnjoj strani, najčešći vjetrovi su bura, tramontana i sjeverozapadnjak.

Svako nekoliko godina na vrijeme u većem dijelu veljače utječe isključivo anticiklona. Takav vremenski scenarij dogodio se 2003. godine. Nakon samo jedne ciklone početkom mjeseca, koja je donijela veliku hlanoću i snijeg čak i na najudaljenijim otocima Dalmacije, njenim prolaskom nastupilo je stabilno anticiklonalno vrijeme koje je potrajalo sve do kraja mjeseca. Osim na početku mjeseca, oborine nisu zabilježene sve do ožujka, a to je suho razdbolje ujedno označilo početak katastrofalne suše koja se dogodila te godine na Jadranu tijekom proljeća i ljeta.

Veljača označava posljednji mjesec klimatološke zime, pa ne čudi pučka meteorološka izreka "Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara!" No bilo bi naivno očekivati da će proljeće nužno stići početkom ožujka. Upravo su počeci ožujka 2005. i 2006. godine bili slični u odstupanju od prosjeka: bili su neobično hladni, a uz prve marčane bure, osim kiše na Jadranu, padao je i snijeg.

Izvor: dalmacijanews.com