Zabranjeno emitiranje bh. pjesama u Makedoniji!

Ovo je očekivana reakcija nakon što je u ovoj državi formirana paralelna asocijacija za zaštitu prava SOKOM MAP i ponudila znatno niže tarife od ZAMP-a, koji je do ljetos vodio taj posao. Već ranije istu odluku donijele su sestrinske organizacije iz Srbije i Hrvatske.

- Članovi Skupštine odlučili su da se naš repertoar zabrani u Makedoniji. Rok da se članovi naše Skupštine izjasne bio je 28. listopad. Prebrojali smo glasove i većina je odlučila da se zabrani emitiranje repertoara koji zastupa AMUS - kazala nam je generalna direktorica stručne službe AMUS-a Lejla Trnčić.

Hari Mata Hari, član Skupštine, glasao je da se zabrani emitiranje repertoara AMUS-a u Makedoniji.

- U ovom trenutku to je jedino što nam je preostalo. Čini mi se da su iscrpljene mogućnosti dijaloga na neki drugi način. Radi se o nemogućnosti naplate naših autorskih honorara. Jednostavno, u Makedoniji su nas oštetili. Da se tako nešto dešava kod nas, u BiH, i da neko čini štetu makedonskim ili bilo kojim drugim autorima, prvi bih bio za to da se poduzme ista ili slična akcija - jasan je Hari.

Slično razmišlja i kompozitor Dino Muharemović. On je član i Hrvatskog društva skladatelja (HDS), preko kojeg je o situaciji u Makedoniji već odavno obaviješten.

- Uvijek sam na strani autora, ljudi koji pošteno rade svoj posao za to trebaju biti pošteno plaćeni. Ovo u Makedoniji mi liči na stanje koje smo mi imali ranije, prije nego što je formiran AMUS. Naravno da sam kao član Skupštine AMUS-a glasao za to da se zabrani emitiranje naših pjesama u Makedoniji kako bi se solidarizirali s kolegama - odlučan je Muharemović.

Armin Šaković kaže da je uvijek bilo problema s naplaćivanjem autorskih honorara u Makedoniji.

- U svim zemljama u regiji nekako je krenulo nabolje osim u Makedoniji. Oni, izgleda, moraju baš da "udare o dno" kako bi počeli da se dižu i napreduju. Kada gledam izvješća koje dobivam kao autor, čini mi se da nikada ništa nije uplaćeno iz Makedonije. Podržavam kolege, blanko potpisujem - kaže Šaković.

Asocijacija kao i "sestrinske" organizacije u regiji i svijetu štite autorska prava kompozitora tako što zaključuju ugovore s emiterima koji u svojim programima koriste njihova djela. U BiH postoji 158 radio i TV stanica i veliki broj kablovskih operatera s kojima se zaključuju ugovori, a onda se prema popisima pjesama koje se emitiraju vrši uplaćivanje naknade za korištenje autorskih prava koja se kasnije raspoređuje na kompozitore. Treba dodati i ugostiteljske objekte, tržne centre, koji plaćaju godišnje paušale.

- U državi kao što je naša ništa ne ide lako, pa je tako i sa zaštitom autorskih prava. Ipak, iz dana u dan je bolje. Problemi nastaju uglavnom prilikom zaključivanja ugovora, ali se i oni prevladavaju. S kablovskim operaterima je najlakše, jer je njihova djelatnost najbolje uređena, a od njih i imamo najviše s financijskog aspekta. Ipak, mi nemamo sudskih sporova zbog toga što neko ne želi da plati za autorska prava, već eventualno zbog izbjegavanja potpisivanja ugovora, što je zakonska obveza - objašnjava Lejla Trnčić.