Moćna, hranljiva i ljekovita: Kopriva

Iako se često može čuti izreka »Neće grom u koprive!«, ta biljka uglavnom je rijetko zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Izuzmemo li one koji se zbog specifičnih zdravstvenih problema okreću ovoj biljci, najčešće posežući za čajevima, još uvijek je malo onih koji će za ovom izrazito zdravom biljkom posegnuti kako bi obogatili svoju svakodnevnu prehranu. A upravo je pravo vrijeme za to!Koprive trenutačno ima svuda oko nas, ipak, dobro je imati na umu da bismo je trebali ubrati na čistim područjima (daleko od prometnica) ili nabaviti od provjerenih dobavljača i zaboraviti na ono što nas od koprive uglavnom odvraća. Dakle, potrebno je pripremiti rukavice za branje i kasnije njezino pripremanje te kratko ju prokuhati kako bi uklonili mravlju kiselinu. I to je to. Kad to učinimo, otvorena su nam vrata kulinarskog eksperimentiranja i uživanja.

Primjena u koprive u kulinarstvu je uistinu raznolika, tako da ju je moguće pripremiti za bilo koji obrok tijekom dana. Primjerice, već ujutro koprivu je moguće dodati smoothiju. Kombinacije su neiscrpne i svakako se potrudite pronaći onu po vlastitom guštu, a jedna od brojnih bazičnih kombinacija je ona koprive i ananasa koju je potom moguće »nadograditi«.

Što se ručka tiče, blanširana kopriva uklopit će se u svako jelo. Dakako, najpoznatije je juha od koprive u koju se može (ukoliko je želite ublažiti ili poslužiti djeci) umiješati zobeno ili rižino vrhnje za kuhanje ili pak dodati pržene sjemenke. Ukusno, a i oku ugodno, je vidjeti ju umješanu u rižu, proso, palentu... kao prilog glavnom jelu, dok ljubitelji maneštra svakako trebaju isprobati barem jedan od brojnih recepata što ih je moguće naći na internetu ili onaj najjednostavniji koji podrazumijeva glavicu luka, nekoliko češnja češnjaka, maslinovo ulje, pasiranu rajčicu, vodu do željene gustoće, sol, eventualno papar i, dakako, blanširanu koprivu. Upravo je varivo od koprive jedno od glavnih proljetnih jela u Škotskoj gdje se njime obilježava dolazak proljeća, a vrlo često se kopriva koristi i kao zamjena za špinat.Nepogrešiva kombinacija je i ona koju koprivu spaja sa sirom (svježim, skutom, tofu...) koji je onda moguće iskoristiti i za savijače, pite i slično. Dakako, spoj koprive i sira ne mora nužno imati slani predznak pa osim u slatkim pitama, ovu je biljku izrazito bogatu željezom poželjno dodati i raznim pudinzima ili pak biskvitnim kolačima.

Dakle, mogućnosti su brojne, a svima njima zajedničko je to što se koriste vršci koprive, dakle, listovi koji se nalaze oko pet do deset centimetara od vrha koprive, a upravo mladi listovi koprive predstavljaju pravu riznicu vitamina - sadrže čak dvadeset puta više C vitamina negoli zelena salata.

Ako želite koprivu imati »na dohvat ruke«, posadite jednu gredicu u svoj vrt, redovito ju »šišajte«, a ako ne želite da se proširi po cijelom vrtu, svakako to učinite prije cvatnje, odnosno formiranja sjemenja. Osim što ćete biti u prilici zdravu namirnicu češće uključivati u svoje obroke, ona će i zemlju u vrtu obogatiti mineralima, a i omogućit će vam uživanje u koprivi i »izvan sezone«.

Pozitivni učinci
Pozitivni učinci koprive na čovjekovo zdravlje brojni su. Prije svega, treba napomenuti da svi dijelovi koprive - stabljika, lišće, korijen i cvijet - imaju ljekovita svojstva. Ipak, ono što većini ljudi prvo padne napamet pri spomenu koprive je njezina sposobnost pročišćavanja krvi te velika količina željeza.

Čaj od koprive pokazao se učinkovitim kod problema s ekcemima i glavoboljom, virusnih i bakterijskih infekcija, alergija, liječi astmu i kronični kašalj, ublažava visok krvni tlak i anemiju, čisti toksine iz tijela, rješava probleme bubrežnih kamenaca, ublažuje upale na koži, potiče ljepotu kože i kose...

Juha od koprive
Klasik jelo od koprive svakako je juha. Za nju je potrebno pripremiti oko 500 g vrhova koprive koje valja prokuhati u slanoj vodi te nasjeckati. Zapršku za juhu napraviti od maslinovog ulja, 3 žlice pšeničnog ili kukuruznog brašna te protisnutog češnja češnjaka. Tome dodati koprivu, prodinstati te preliti vodom i posoliti. Pri kraju kuhanja dodati zobene pahuljice (oko 2 žlice, ovisno o željenoj gustoći), pustiti da provrije i skinuti sa štednjaka. Na koncu dodati 1 žlicu kiselog vrhnja ili malo umeboshi začina i nasjeckani peršin i pustiti 10-ak minuta do odstoji.

Quiche s koprivom
Tijesto napraviti pd 250 g brašna, 120 g maslaca, 1 jaja, malo soli i 1 žlice kiselog vrhnja te ga rukama umijesiti u »lopticu« i ostaviti najmanje sat vremena u hladnjaku da odstoji.

Pola kilograma koprive, zajedno s tri glavice luka staviti u kipuću slanu vodu i kratko prokuhati pa staviti izmiksati u glatku smjesu (štapnim mikserom ili blenderom).

Ohlađeno tijesto potrebno je razvaljati staviti u nauljenu posudu (pleh ili keramičku posudu za pečenje) te tijestom obložiti i rub posude. Vilicom napraviti rupice u tijestu i ostaviti ga da miruje oko pola sata.

Nakon toga, izliti prethodno izmiksanu smjesu na nju poslagati nasjeckani poriluk te ga preliti sa smjesom napravljenom od 2 jaja, 2 dcl slatkog vrhnja, nekoliko žlica svježeg sira, soli i papra. Peći oko 40-ak minuta u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva Celzija.