Većina proizvoda u Hrvatskoj skuplja i nekvalitetnija nego u Njemačkoj

Analiza kvalitete 26 istih proizvoda koji se nalaze na hrvatskom i njemačkom tržištu pokazala je kako je više od polovice proizvoda na hrvatskom tržištu lošije kvalitete, ali i značajno skuplje nego na njemačkim tržištu, izjavila je u petak hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Istraživanje, koje je provedeno u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu u nekoliko hrvatskih akreditiranih laboratorija, pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije bilo razlike ni u kvaliteti niti cijeni.

Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Neki od njih proizvedeni su u istoj tvornici, što pokazuje da u njima postoje dva proizvodna lanca, rekla je Borzan. Četiri proizvoda su se istaknula kao pozitivna, što znači da su iste kvalitete i iste . Tu su i neki drugi proizvodi iste kvalitete, ali puno skuplji u Hrvatskoj. Pronađen je i jedan proizvod koji je bolji kod nas nego na njemačkom tržištu, no zato je kod nas 39 posto skuplji.

‘Hrvatski građani su u nepovoljnom položaju, kao i većina građana novijih zemalja članica EU, a to su uglavnom zemlje istočne Europe. Očito je da problem postoji svuda i da se nacionalne vlade ne mogu s time kvalitetno nositi. Zato je važno da tu temu stavimo na europsku razinu', kazala je Borzan, dodavši kako se, unatoč ugovorima EU-a koji to jamče, svi europski građani ne tretiraju jednako.

‘Kad imamo takvu vrstu neravnopravnosti onda je trebamo ispraviti. Žalosna sam kada netko tu temu banalizira kao da je nama bitno ima li neki namaz više lješnjaka ili manje. Ne radi se o tome, već o političkom pitanju ravnopravnosti svih građana, koja u ovom trenutku ne postoji. Zato moramo mijenjati zakone kako bismo to ispravili', poručila je.

Cilj je, kaže, promjena zakona kako bi se to okarakteriziralo kao nepoštena trgovačka praksa i kako bismo izjednačili građane na jedinstvenom europskom tržištu, umjesto da imamo građane prvog i drugog reda.
Dodala je kako taj problem na hrvatskom tržištu postoji desetljećima pa nije za očekivati da će se riješiti preko noći, ali smatra kako je uspjeh i to što je ta tema kao problem nametnuta u Europskom parlamentu i Vijeću, gdje je zakazana rasprava 27. rujna na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Hina