Tito na popisu deset najvećih masovnih ubojica u 20. stoljeću

... sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima" (nacizma, fašizma i komunizma).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

BiH je jedna od rijetkih (možda i jedina) europska zemlja koja nije ništa konkretno poduzela u cilju ispunjavanja obveza iz spomenutih rezolucija. I dok su zločini koje su učinili nacisti, fašisti i njihovi suradnici detaljno istraženi a počinitelji kažnjeni (a to je često iskorišteno i za obračun s političkim i ideološkim neistomišljenicima i suparnicima pri čemu su stradali i nevini), nikada se nije jasno distanciralo od teških kršenja ljudskih prava i zločina komunističkog režima.

Nikada se nisu jasno osudili zločini i počinitelji kako to zahtijevaju rezolucije Vijeća Europe. Prema podacima R.J. Rummela, s nadopunjenim podacima prof. Gunnara Heissohna, među najveće masovne ubojice u 20 stoljeću, s više od milijun žrtava, spada i bivši jugoslavenski diktator Josip Broz Tito, koji se i danas u nekim dijelovima bivše države, glorificira, naročito u BiH.

Skandalozna je i činjenica da se slika zločinca i diktatora Tita nalazi na zidu u uredu Željka Komšića(SDP) jednog od članova Predsjedništva BiH.

Deset najvećih masovnih ubojica

Prema njihovim podacima najveći masovni ubojica 20. stoljeća je Josif Staljin ( SSSR 1932. - 1953. godine). Njega se drži odgovornim za ubojstvo 42 672 000 ljudi.

Drugi na listi masovnih ubojica je mao -Tse-tung (NR Kina i vrijeme revolucije prije 1949., a njega se drži odgovornim za stradanje 37 828 000 ljudi.

Treći na listi je Adolf Hitler, nacistička Njemačka 1939. - 1945. koji se drži odgovornim za ubojstva 20 946 000 milijuna ljudi.

Potom slijede Tajvanac Chiang Kai-shek, potom Vladimir iljič Lenjin, Japanac Tojo Hidiki, Pol Pot lider Kambodže, te Mengistu Haile - Mariam iz Etijopije i general Yahya Khan iz Bangadleša.

Deseti na popisu je bivši jugoslavenski diktator Josip Broz Tito kojeg se u vremenu od 1945. do 1987. godine ( partizanski pokret i Jugoslavija) drži odgovornim za ubojstvo 1 172 000 ljudi.

Izvor: dnevnik.ba