LUCIJA ZUBAC Djeca su izložena bombardiranju modernih tehnologija i aplikacija

Lucija Zubac izvršna je direktorica Centra za tehničku kulturu u Mostaru. Preko 300 korisnika, djece i mladih, koristi usluge Centra  gdje razvijaju svoje vještine znanosti i umjetnosti odnosno STEAM disciplinama. U razgovoru za hercegovina.info Lucija govori o radu CTK, što on zapravo nudi mladima, kojim se uspjesima mogu pohvaliti, kakva je zastupljenost žena u znanosti te kako se sama odlučila ući u taj svijet."

"Edukacije CTK su dopuna formalnom obrazovanju bazirane na STEAM disciplinama. Stoga u Centru za tehničku kulturu Mostar se svakodnevno odvijaju različiti programi, koji po ciklusima počinju i
završavaju, time se i mijenja broj korisnika na mjesečnoj bazi, no svakako CTK već par godina unatrag broji oko 300 korisnika, odnosno djece i mladih, na godišnjoj razini.

Rezultat takve godišnje brojke bude i svečana dodjela diploma na kraju svake školske godine. Posebna dodjela diploma proslavljena je u lipnju 2019., kada je uz punu dvoranu HD Herceg Stjepan Kosača CTK proslavio svoj 10 rođendan, te kroz presjek desetljetnog rada prikazao brojku od preko 2000 educirane djece.

Kojih su oni uzrasta i što im CTK sve nudi?

"Jedinstvenost CTK je u tome što on u svojoj ponudi ima programe za djecu vrtićke dobi, odnosno od četvrte godine, osnovnu i srednju školu, tečajeve za studente i odrasle ljude, odnosno dob kada čovjek već želi ili ima potrebu stjecati znanja potrebna za posao ili hobi. No svakako posebno treba naglasiti da su temeljna misija CTK - programi odnosno STEAM radionice za djecu i mlade.

Zašto STEAM? Sve češće se na globalnoj razini STEM obrazovanje ili STEM edukacija u javnosti predstavlja kao novi trend, moderni i cool akronim kada je u pitanju obrazovanje. Izraz STEM kratica je pojmova znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Ova područja obuhvaćaju veliki broj prirodnih i primijenjenih znanosti, čije se izučavanje u okviru STEM metoda i tehnika isprepliće. Svim tim disciplinama u zadnje vrijeme se često dodaje umjetnost (STEM+Art= STEAM), koja je vrlo ključna kako bi djeca i mladi uz ostale interdisciplinarne programe razvijali inovativnost i kreativna rješenja.

Sadržaj se učitava...

Ono što CTK pruža djeci i mladima kroz svakodnevne STEAM radionice su zapravo radionice robotike, informatike za djecu, programiranja za mlade, zatim radionica digitalne elektronike, znanstvena radionica - fizika i kemija, zabavna matematika, modelarstvo i maketarstvo, web dizajn, grafički dizajn, video montaža, te art terapija za djecu s poteškoćama u razvoju. Radionice se temelje na interaktivnom zabavnom učenju praktičnih vještina kako bi mladi postali kreativni stručnjaci i inženjeri.

Kroz radionice informatike za djecu razvili smo edukaciju o sigurnosti na internetu, što je danas vrlo ključno zbog opasnosti kojima su djeca izložena bombardiranjem modernim tehnologijama i aplikacijama. Uz svakodnevne kreativne radionice tu su i STEM ljetne škole koje CTK realizira svako ljeto u tri grada u Hercegovini, zatim razni projekti i edukacije za srednjoškolce i studente, te CAD alati za odrasle."

Koliko se moglo napraviti za vrijeme pandemije?

"Možemo reći da je cijeli svijet na trenutak stao zbog širenja novog koronavirusa, pa tako i nastava u Centru za tehničku kulturu Mostar, poštujući odluku Kriznog stožera. Obzirom da je temelj CTK nastave interaktivan i zabavan način učenja kroz kreativno izražavanje
praktičnih vještina, na žalost djeca CTK su zbog izvanredne situacije oštećena za ovakav oblik nastave kako bi zaštitili naše najmilije, no nadam se brzom povratku u zabavne učionice. Redovna školska nastava ide online, te su djeca, pa i roditelji preopterećeni gradivom koje im se pruža na jednoj novoj razini.

Kako ne bi odjednom bombardirali djecu raznim gradivima i sadržajima, koji danomice teku sve dalje, a opet s druge strane da djeca probaju interaktivno učenje kod kuće, odlučili smo prikupljati i objavljivati sadržaje koji se baziraju na učenju kroz zabavu i igru, ali sa materijalima koje djeca u ovakvim trenutcima imaju kod kuće. Što naravno ne zahtijeva nikakvo redovno praćenje nastave, nego neku izvannastavnu aktivnost, kao odmor od učenja i „moranja“ te da im dani u zatvorenom prostoru svoga toploga doma prolaze brže, a posebno bez straha i panike."

Za našu djecu studenti Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru napravili su virtualnu radionicu za razvijanje percepcije i koncentracije, a zadaci se mogu naći na našim stranicama. Razvili smo i PythID- 19, online edukaciju i natjecanje za djecu iz dvije osnovne škole i gimnaziju iz Mostara, kao završnicu projekta ENABLE BiH u suradnji s FPMOZ-om uz podršku Save the Childrena i USAID-a."

Što zapravo razvoj STEM znanja i zanimanja donosi mladima?

Sadržaj se učitava...

"Naime veliki broj zanimanja koja se ubrajaju pod spomenuti STEM akronim i okvir su deficitarna, dobro plaćena, a unatoč tome interes mladih za studiranjem istih ne raste. Centar već jedanaestu godinu ima za misiju edukaciju djece i mladih upravo tim praktičnim znanjima i vještinama, te ih od malih nogu usmjerava i potiče na put prirodnim znanostima i inženjerstvu, kako bi oni sutra postali kvalitetni i traženi radnici, stručnjaci i vodeći inženjeri.

Svi znamo da će za 4 do 5 godina nestati oko 50 posto današnjih zanimanja, a upravo ona zanimanja koja su trenutno tražena ili će nastati u budućnosti se temelje na STEM-u, zbog čega je potrebno razvijati ovakve centre diljem svijeta kako bi se mladi na vrijeme pronašli i educirali, a kasnije usavršavali u strukama koje su tražene.Trudimo se da potičemo djecu i mlade u BiH na edukacije, a kasnije i studiranje grana iz oblasti STEM-a, jer se do poslova dolazi kudikamo prije, a uz to su ti poslovi uglavnom izdašno plaćeni."

Sadržaj se učitava...

Kakvim se rezultatima CTK može pohvaliti. Naš sugovornik je u jednom od intervjua bio i mladi Luka Vučina koji je ako se ne varamo bio polaznik CTK?

"Još kao srednjoškolci Luka Vučina i njegov kolega Marin Bevanda su bili polaznici CTK, tu su se zapravo i upoznali, gdje su polagali tečaj elektronike. Zahvaljujući tečaju i profesoru koji ga je vodio bili su potaknuti da, u svoje slobodno vrijeme, krenu s prvim projektom. Tada su krenuli s izradom zvučnika. Taj projekt nije ugledao svjetlo dana, ali je njima dao nova znanja. Nakon nekoliko godina započeli s projekt Rubico koji je rezultirao otvaranjem tvrtke Amplius. Vođeni tim da je ih CTK upravo potaknuo da rade projekte, u Centar su se vratili i postali predavači, kako bi svoje znanje i iskustvo prenijeli na drugu djecu.

Osim Luke i Marina, profesori/predavači CTK koji su vrijedni spomena su Tin Tadić i Lovro Vidović, aktivni studenti računarstva, bivši polaznici CTK, a sad edukatori za više razrede osnovne škole te srednjoškolce, što je itekakav očit rezultat razvoja djece kroz ovakve STEM Centre. Svakim danom sve više rastu pohvale i zahvale CTK, rezultatima bivših polaznika, današnjih aktivnih srednjoškolaca studenata i inovatora."

Sadržaj se učitava...

Koji je vaš prvotni cilj?

"Naš glavni izazov je u što ranijoj dobi prepoznati talente, usmjeriti ih i omogućiti razvoj. Temeljna misija Centra za tehničku kulturu je omogućiti mladim generacijama pristup praktičnim znanjima iz modelarstva, maketarstva, robotike, elektronike, informatike, dizajna, obrade fotografije i videa, likovnog stvaralaštva, i tako im pomoći da u zrelijoj dobi postanu kreativni stručnjaci.

Kreativne tehničke i likovne aktivnosti služe nam za razvoj vještina i radnih navika te motorike pri rukovanju strojevima i alatima ili ih uče oblikovanju materijala. Program koji djeca prolaze ima kao polazište razvoj kreativnosti, inovativnosti, razumijevanje i poštivanje dječje individualnosti.

Učenicima se želi omogućiti izražavanje vlastitih ideja, misli, spoznaja i doživljaja iz svoga okruženja.Time se učenike potiče na istraživačku radoznalost različitih vrsta, oblika i pojava, njihovih funkcija i konstrukcija te na samostalno predočavanje stvari, predmeta i boja."

Znamo kako je egzodus mladih posljednjih godina neizbježan. Može li se razvoj ovakvog znanja zadržati mlade ili će se i oni samo tu odškolovati, a svoj kruh zarađivati negdje drugo?

"Egzodus mladih i nije toliko neizbježan. Danas se u BiH traži veliki broj IT stručnjaka, mladih ljudi koji će ovdje graditi svoju karijeru u stabilnim firmama, te raditi poslove za naše tržište ili neke druge i naprednije zemlje, što CTK već svakako svjedoči usmjerivši dosta mladih nada ka ovom ili sličnim traženim sektorima.

Svatko ima pravo na izbor gdje će živjeti i što će raditi. Granice su sve manje i sve su nam dostupnije informacije i mogućnosti, samim time usmjeravanjem djece i mladih, gradeći im znanja i vještine kroz ovakve centre, kojih baš na žalost i nema, stvaramo ljude sposobne za tržište rada u sadašnjosti i budućnosti, bilo da se radi o BiH ili nekoj drugoj zemlji. Stoga možda sada educiramo i gradimo novog „Teslu“ ili „Rimca“ koji će se negdje u svijetu usavršiti, a u BiH osnovati vlastitu firmu ili institut, te samim time zaposliti još stručnjaka i inženjera", kaže Lucija te otkriva kako se odlučila baviti znanosti.

"Od malih nogu sam zaljubljenik u umjetnost i prirodne znanosti, te sinergijom tih svojih ljubavi odlučila sam se za studij građevinarstva, još u osnovnoj školi. Ono što trenutno radim i trudim se da djeci i mladima omogućim u STEM LAB-u CTK, uz odličnu podršku divnih ljudi koji su ga osnovali, zapravo je nešto što sam djelomično imala u djetinjstvu i što me izgradilo i dovelo na put inženjerstva, no falilo je još mogućnosti koje zapravo Centar danas pruža djeci i mladima."

Jako puno se ulaže u sportske akademije, talente i ostale sportske aktivnosti, za koje svakako kažem da su bitne za održavanje zdravlja. No i sama kao totalni antitalent za sport dosta sam se puta u životu pitala: "A što ću ja, gdje je moj kutak za razvoj ideja?" Svjesni da se od sporta ne živi, da je on više-manje svima rekreacija, te da se većina današnjih poslova temelji na STEM disciplinama, radom kroz Centar naglašavamo kako je vrlo važno ulagati u znanost, odnosno u podršku mladima za razvoj u STEM disciplinama, kako bi sutra postali znanstvenici, stručnjaci i inženjeri. Tu svakako želim poduprijeti i ohrabriti djevojčice, da smo mi žene vrlo sposobna i prije svega nadarena bića za znanost i inženjerstvo.

Ljubav prema umjetnosti, dramske mogućnosti kroz odrastanje i kreativna rješenja, uživanje u matematici i fizici kroz školu i kod kuće s izradom raznih pokusa i rješenja, preciznost ruku i ostale likovne i praktične vještine rasle su godinama, na vlastitu inicijativu i spletom okolnosti i mogućnosti te rezultirale inženjerskom diplomom u grani koja je zapravo integracija svega toga.

Današnji posao u razvoju STEM mogućnosti za naše društvo došao je kao rezultat inženjerske titule i organizacijskih vještina od mlađih dana stečenih demonstraturom i prenošenjem znanja studentima na fakultetu, rada s ljudima, sudjelovanjem u raznim organizacijama i studentskom zboru, te humanitarnim radom. Ovo smatram samo dobrim temeljem na kojem ću se dalje truditi graditi što bolju konstrukciju, koja će biti od koristi za društvo, s posebnim naglaskom na stvaranje mogućnosti za STEM znanosti za djecu i mlade, potičući djevojčice, nadam se buduće kolegice."

Koliko se zapravo žene zastupljene i zainteresirane za svijet znanosti?

"Obzirom da sam i sama inženjerske struke, svjesna sam problema s kojim se susreću današnje djevojčice, djevojke i žene. Broj ženske populacije za vrijeme mog studiranja je bio oko 30 posto. Dolaskom u CTK napravila sam presjek postotka populacije članova, čiji me rezultati nisu iznenadili, posebno zbog sredine u kojoj se nalazimo. Dakle CTK se pretežno bavi prirodnim znanostima, stoga je
postotak bio opet u vodstvu muškog roda: 70 posto dječaci, 30 posto djevojčice.

Sadržaj se učitava...

Raznim suradnjama, te iz primjera svojih kolegica, uvidjela sam da se dosta žena suočava sa problemima podcjenjivanja na poslu, bilo direktno ili indirektno, a posebno kad se radi o inženjerskim
strukama odnosno prirodnim znanostima. Međutim, suradnja sa svim divnim ženama koje imaju izvanredne ideje, vode razne projekte, grade vlastite obrte, djeluju u zdravstvu, i sl., svakako mi je dokazala sposobnost žena da dobro rade i nose više stvari i situacija odjednom. Stoga je potrebno ohrabrivati djevojčice na prirodne znanosti, što CTK svakako radi. A i primjer su žene – edukatori u CTK. Žena je stvorena da uvijek može više i da je neumorna. Stoga je vrlo važno, posebno u ovakvim sredinama, ohrabrivati djevojčice od malih nogu na prirodne znanosti, kako bi sutra bile vrsne znanstvenice te osobe odgovorne za društvo."

Što je trenutno u fokusu CTK, na kojim se projektima intenzivno radi?

"Fokus CTK uvijek su djeca i mladi. Prošlu godinu smo radili na razvoju još većeg i boljeg CTK, s puno više mogućnosti što se tiče opreme, a trenutno radimo na razvoju novih edukacija i mogućnosti za
naše mlade nade. U tijeku je kako sam već spomenula PythID-19, dvomjesečna online edukacija i natjecanje iz programskog jezika Python, omogućena za djecu iz tri model škole kroz projekt ENABLE BiH. Ovom edukacijom smo sinergijom Centra, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, uz podršku Save the Childrena i USAID-a, aktivirali djecu spomenutih škola usmjerivši ih ka današnjem najtraženijem tržištu.

Trenutno završavamo projekt Medijske i informacijske pismenosti i digitalizacije, koji se savršeno uklopio u ovo vrijeme kad smo bombardirani informacijama o svjetskoj epidemiji. U našem projektu su u fokusu studenti, ali i svi ostali građani, kako bi naučili dobro u filtrirati informacije te osnove digitalizacije. Studenti su već odslušali jedan dio predavanja, ono što nismo uspjeli zbog mjera opreza, trenutno se stavlja na našu web stranicu pod rubriku Digitalno društvo, gdje će do kraja svibnja i građani moći pročitati neke vrlo zanimljive činjenice o medijskoj i informacijskoj pismenosti, te o digitalizaciji. Iz dana u dan pratimo situaciju, te se nadamo ponovnom druženju, rastu i razvoju mladih nada u prostorijama Centra, kroz zabavne i interaktivne radionice", zaključila je Lucija u razgovoru za hercegovina.info.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.