Deset hrvatskih izuma koji su promijenili svijet

No, Hrvati su zaslužni i za niz drugih izuma koje danas uzimamo zdravo za gotovo i bez kojih bi život bio gotovo nezamisliv.

Jedan od njih je i mehanička kemijska olovka koja je donijela sasvim novu dimenziju u korištenju pisaćeg pribora. Ona je jedan od 80 izuma Eduarda Slavoljuba Penkale. Patentirao je 1906. godine, a iduće godine je patentirao i nalivpero s čvrstom tintom.

Penkala je usavršio i smjesu za gramofonske ploče i gramofonsku iglu. Na ploče je snimao glasove hrvatskih opernih pjevača, a kako bi snimljeni glas bio što vjerniji originalu usavršio je i mikrofon na gramofonu. Prije Prvog svjetskog rata vlasti Austro-Ugarske su pokazale interes za njegov poboljšani mikrofon te su na osnovu njegovog izuma usavršile svoje vojne prislušne radio stanice koje su čak i nazvane Penkala.

Torpedo kakvog danas poznajemo izumio je Riječanin Ivan Blaž Lupis Vukić 1860. godine. Nazvao ga je "Spasilac obale", no kako tadašnje Austro-Ugarske vlasti nisu htjele izdvojiti novac s kojim bi mogao unaprijediti svoj izum, dolazi u vezu s engleskim industrijalcem Robertom Whiteheadom koji je 1981. otvorio novu tvornicu torpeda u Engleskoj koja je proizvodila prva navodeća torpeda usmjeravana žiroskopom.

Ekonomičnu žarulju s volframovom žarnom niti izumio je Franjo Hanaman zajedno s dr. Alexanderom Justom. Oni su 1903. zaštitili postupak supstitucije za dobivanje volframovih žarnih niti. Žarulje s nitima dobivenim ovim postupkom trošile su oko 1,5 W po jednoj Hefnerovoj svijeći, za razliku od žarulja s ugljenom niti, koje su trošile 3-4 W. Njihov glavni nedostatak bila je krhkost niti.

Kravata je također naš izum zahvaljujući kojem Hrvatsku prepoznaju diljem svijeta. Za popularizaciju kravate najzaslužniji su Francuzi koji su se oduševili ukrasom s prepoznatljivim čvorom na prsima hrvatskih vojnika u koji su kao plaćenici sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu.

Za mjerenje brzine kretanja automobila zaslužan je Josip Belušić koji je 1888. konstruirao prvi električni brzinomjer. Njegov je uređaj mjerio brzinu, odnosno stajanje kola, vremensko trajanje vožnje i stajanje vozila, broj putnika te vrijeme silaska u ulaska putnika.

Prvu hidroelektranu u Europi nazvanu "Jaruga" izgradio je Marko Šupuk ispod Skradinskog buka na rijeci Krki. Proradila je 1895., a Šibenik je postao prvi grad u Europi koji je dobio višefazni izmjenični sustav. Dva dana nakon što je s radom počela "Jaruga", u SAD-u je, prema Teslinom patentu, puštena u rad hidroelektrana na slapovima Nijagare.

Apaurin, jednu od najpoznatijih tableta za smirenje, izumio je Franjo Kajfež, doktor kemijskih znanosti i bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Prvim MP3 playerom smatra se AMP MP3 Playback Engine kojeg je 1997. godine napravio hrvatski programer Tomislav Uzelac. Dva američka studenta, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev prilagodili su AMP za rad na Windowsima i nazvali ga WinAMP. Počeo se upotrebljavati godinu dana poslije, a ovaj je izum omogućio široku primjenu MP3 formata.

M-parking, odnosno plaćanje parkinga putem SMS poruka, usluga je koja se danas koristi diljem svijeta, a osmislili su je hrvatski stručnjaci 2001. godine i to nekoliko mjeseci nakon što je svijetu predstavljen GPRS što je osnova za tu uslugu. Na osnovu njega razvijen je i sustav plaćanja voznih karata za javni gradski prijevoz kakav se koristi u Zagrebu.

Dalmacijanews