Što trebate napraviti kada vam je nešto navrh jezika, a ne možete se sjetiti riječi?

Psiholozi ovaj fenomen definiraju kao osjećaj koji prati privremenu nesposobnost za pronalaženjem informacija u sjećanju. Čak i tada kad znamo da znamo odgovor na pitanje, čini nam se da je potrebna informacija izvan našeg mentalnog dosega. Ovaj osjećaj može biti frustrirajući, ali koristan je psiholozima jer im omogućuje analizu različitih aspekata pamćenja.

Nekoliko zanimljivosti koje su znanstvenici otkrili o letologiji
Fenomen "navrh jezika" je univerzalan - oko 90 posto govornika različitih jezika iz cijelog svijeta svjedoče o trenucima u kojima su im informacije iz sjećanja bile nedostupne. Ti se trenuci često pojavljuju i učestalost raste s godinama. Mladim ljudima u prosjeku se jednom na mjesec dogodi da se ne mogu sjetiti odgovora, dok se starije osobe barem jednom dnevno očajnički pokušavaju sjetiti onoga što su do maloprije znali. Sjećanja su kod ljudi često djelomična pa znaju s kojim slovom riječ počinje ili koliko slova sadrži.

Zašto se događa?
Znanstvenici vjeruju da brojni čimbenici mogu igrati ulogu, premda točni procesi nisu posve jasni. Na primjer, vjerojatnije je da vam nešto bude "navrh jezika" kad ste umorni ili kad su prisutni neki vanjski čimbenici koji mogu ometati vaš misaoni proces. Metakognitivna objašnjenja ovog fenomena ukazuju da nam služi kao neka vrsta alarma. Poput lampice upozorenja u vašem automobilu, mogu vas upozoriti na potencijalni problem koji treba riješiti. Ukoliko vam se ovakvo iskustvo ponavlja prije važnih ispita ili prezentacija, tada biste se trebali bolje upoznati s materijom koju izlažete kako biste ju čvršće zacementirali u svoje pamćenje.

Može li se spriječiti?
Istraživanje na 30 sudionika provedeno je na način da su sudionicima ponuđena pitanja na koje znaju odgovor, ne znaju odgovor ili im je odgovor "navrh jezika". Kod ove treće kategorije odgovora sudionici su podijeljeni nasumično u grupe i imali su na raspolaganju 10 do 30 sekundi za odgovor. Isti postupak ponovljen je dva dana kasnije. Rezultati su pokazali da što više vremena potrošimo ne bi li se sjetili odgovora veća je vjerojatnost da ćemo proći kroz isti proces sljedeći put kad čujemo isto pitanje. Dodatno vrijeme koje ljudi provode pokušavajući se sjetiti odgovora, znanstvenici opisuju kao "pogrešnu praksu" jer umjesto da nauče točnu riječ, oni ponavljaju istu pogrešku. Znanstvenici kažu da je ponavljanje ovog fenomena posljedica implicitnog učenja, što podrazumijeva učenje složenih informacija slučajnim putem bez svijesti da je naučeno.

Što savjetuju stručnjaci?
Ovo istraživanje ima veliki značaj za učenike i nastavnike. Kada se tijekom učenja ne možete sjetiti informacije za koju ste sigurni da ste je prethodno usvojili, radije ponovo potražite točan odgovor nego da gubite vrijeme na prisjećanje. Nastavnici moraju znati da je za učenike korisnije podsjetiti ih na točan odgovor nego ih pustiti da se muče pokušavajući se sami sjetiti. Najbolji način da pokušate prevenirati pojavu ovog fenomena u budućnosti jest da riječ koje se niste mogli sjetiti ponavljate u sebi ili naglas. Ovakav pristup pomoći će u kreiranju nove razine pamćenja koja će poništiti negativne učinke krivog pristupa od ranije. Ako vam se ikad dogodilo da ste se tražene riječi iznenada sjetili u trenutku kada to niste ni pokušavali, znajte da ste doživjeli spontani trenutak oslobađanja od letologije.

Utješna riječ
Koliko je god fenomen letologije uznemirujući, ne mora biti znak da imate poteškoća s pamćenjem. Radi se o čestoj pojavi koja je uglavnom izvor frustracije pogotovo ako se dogodi u trenutku kad polažete važan ispit. Znanstvenici tvrde da se radi o fenomenu koji je multidimenzionalan i povezan s različitim uzrocima. Koji god uzrok bio povedite se za njihovim savjetima i sljedeći put kad vam nešto bude "navrh jezika" ne pokušavajate se pod svaku cijenu sjetiti odgovora nego ga jednostavno potražite na izvoru informacija. Ovakav pristup olakšat će vam proces prisjećanja u nekoj budućoj sličnoj situaciji.

vecernji.hr