Smak svijeta: Svijet koji znamo ide u nepovratni kolaps

Ne, ne radi se o još jednoj teoriji zavjere koju su zakuhale Maje, ovaj put riječ je o upozorenju koje dolazi iz istraživanja koje potpisuje NASA, piše Metro.

Istraživanje koje je vodio matematičar Safa Motesharri, a financirao Goddardov Centar za svemirske letove, upozorava da je globalna industrijska civilizacija osuđena na katastrofu zbog pretjeranog iskorištavanja Zemljinih resursa.

- Proces uspona i propasti zapravo je ciklus koji se u povijesti neprestano ponavlja - objašnjava se u toj akademskoj studiji koja će se objaviti u časopisu Ecological Economics.

Kombinacija eksploatacije neodrživih resursa, nejednake raspodjele bogatstva i prekomjerne potrošnje resursa mogla bi dovesti do kolapsa industrijskog društva u roku od samo nekoliko desetljeća, kažu znanstvenici NASA-e.

Istraživanje ukazuje na to da čak i napredne civilizacije mogu biti krhke i nestalne, te kao primjer navode Rimsko carstvo.

Obrazac raslojavanja kada je bogatstvo posrijedi, poput sve većih razlika između bogatih i siromašnih te preveliko iskorištavanje postojećih resursa odigralo je važnu ulogu u propastima raznih društava u povijesti.

Pravednije raspodijeliti i manje trošiti resurse, ali i usporiti rast populacije

Da bi se katastrofa spriječila, NASA-ini znanstvenici preporučuju načine kojima bi se mogla uspostaviti pravednija raspodjela resursa, znatno smanjiti pretjerana potrošnja resursa te usporiti rast populacije u svijetu.

 

 

 

Zanimljivo je da su stručnjaci koje je financirala NASA proveli višemjesečno istraživanje i potrošili mnogo novca kako bi zaključili da je teorija koju je u 18. stoljeću izložio engleski demograf i politički ekonomist Thomas Malthus - ispravna.

Podsjetimo, Malthus je ustvrdio da se stanovništvo razmnožava brže nego što raste proizvodnja hrane. Uzlazni hod razmnožavanja čovječanstva ide slijedom geometrijske progresije (1, 2, 4, 8, 16, 32,...), a proizvodnja hrane linijom aritmetičke progresije (1, 2, 3, 4, 5, 6,...), pa su zato ljudi osuđeni na bijedu i siromaštvo ako se ne poduzmu mjere ograničenja porasta stanovništva. Bez tih mjera prirodne nedaće - glad, bolesti, ratovi itd, će prirodnim putem regulirati odnos između rasta populacije i proizvodnje hrane.

Zanimljivo, iako je Malthusova teorija odavno odbačena kao pogrešna, sada se ipak pojavljuju sumnje da bi mogla biti ispravna.