Sjeverni Pol se pomijera prema Londonu, dvostrukom brzinom

... postupno pomicanje polova, ali je naučnike začudilo zašto se Sjeverni pol zadnjih godina naglo "okrenuo" prema Londonu.

Prije 15 godina Sjeverni pol zagonetno je promijenio smjer i umjesto na zapad počeo se kretati na istok. I to gotovo dvostruko većom brzinom nego prije, što je potaknulo naučnike NASA-e da istraže zašto se to događa.

U većem dijelu 20. vijeka Sjeverni se pol kretao zapadno, u smjeru Hudsonova zaliva u Kanadi, u prosjeku 10 centimetara godišnje. Ali je 2000. godine naglo i neočekivano promijenio smjer 75 stepeni istočno i počeo se kretati brzinom od 17 centimetara godišnje.

- Više se ne kreće prema Hudsonovu zalivu nego prema Britanskom ostvru - rekao je Surendara Adhikari iz mlaznog laboratorija NASA-e.

Iako je promjena smjera Sjevernog pola pomalo šokirala, naučnike je manje iznenadilo što stoji iza toga. Pošto su proučili brojne satelitske podatke, zaključili su da je za to odgovoran čovjek, odnosno njegov uticaj na vodene površine na Zemlji.

Adhikari i njegov kolega Erik Ivins željeli su vidjeti jesu li vodene površine na Zemlji povezane s njenom rotacijom i utvrdili nevjerojatno snažnu poveznicu.

Zapravo, utjecaj je bio toliki da su se, kad su ukalkulirali promjene u vodenoj masi na Zemlji kako bi predvidjeli pozicije Sjevernog i Južnog pola između 2003. i 2015, rezultati savšeno poklopili sa stvarnim podacima.

- To je mnogo više nego obična poveznica. Izolirali smo uzrok - rekao je Ivins.

I prije toga se pretpostavljalo da vodene površine igraju neku ulogu, ali se mislilo da se radi o klimatskim promjenama i topljenju grenlandskog ledenog pokrova.

Adhikari i Ivins dokazali su da promjene na Grenlandu nisu takve da se generira onoliko energije koliko je potrebno za pomicanje Zemljine osi na istok 17 centimetara godišnje.

Izračunali su da nešto istočnije od Grenlanda mora biti dodatni uzrok koji pomiče Sjeverni pol toliko na istok.

- Odgovor je deficit vode u Euroaziji. Na području indijskog potkontinenta i Kapsijskog jezera - rekao je Adhikari.

Gubitak vode u Euroaziji nije ni približno tako dramatičan kao topljenje arktičkog leda, ali je, otkrili su stručnjaci NASA-e, Zemljina os posebno osjetljiva na promjene oko 45 stepeni zemljopisne širine, i sjeverne i južne, i to je razlog zašto su promjene u Indiji toliko značajne.

Dobra je vijest da pomicanje osi zapravo ne utječe na svakodnevne živote, osim neznatno pri korištenju GPS navigacije, Sjeverni je pol, koliko je poznato, dosad najduže "otputovao" 12 metara.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Advances, a prenosi portal 24 sata.