Zaglupljuje li nas Google?

Previše informacija u digitalno dobaPreviše informacija u digitalno doba„Stanovnici interneta grebu samo po površini", tvrdi Nicholas Carr, američki novinar koji se bavi znanošći. Carr je prije dvije godine u jednom tekstu koji je izazvao rasprave postavio pitanje: "Čini li nas Google glupim?" U svojoj knjizi, Carr odgovara na pitanje: "Pripadnik digitalnog društva danas više nije u stanju da se koncentrira. S obzirom da stanovnike interneta napada ogroman broj informacija, te informacije jednostavno ne ulaze u dio mozga koji je zadužen za trajno pamćenje."

Iz ove teze autor nije izostavio ni sebe. Posljednjih godina je, kaže, imao osjećaj da netko ili nešto kopa po njegovom mozgu i da ne razmišlja više kao prije. Carr je to posebno uočio tijekom čitanja knjiga, jer već nakon dvije-tri stranice njegove misli jednostavno odlutaju. Ovaj novinar pri tome ne proklinje internet, naprotiv, on cijeni uspjehe digitalne revolucije, ali isto tako smatra da internet sprječava razumijevanje kompleksnih stanja stvari.

Digitalno društvo ne odvaja važno od ne važnog

Carr nije jedini koji tako misli. Prošle godine je Frank Schirmacher, suizdavač njemačkih dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung, izdao knjigu sa podužim naslovom: "Payback". Zašto smo u informacijsko doba prisiljeni činiti ono što ne želimo, i na koji način možemo povratiti kontrolu nad svojim razmišljanjem". Schirmacher se u svojoj knjizi također žali na probleme s koncentracijom i na činjenicu da digitalno društvo više ne zna odvojiti važno od ne važnog.

Carr se pri svojim tezama oslanja na studije o istraživanju mozga. Na primjer, neurološku studiju Sveučilišta u Kaliforniji iz 2008. godine. Znanstvenici su tada bilježili podražaje u mozgu kod dvije grupe ispitanika koji su pri tome koristili internet pretraživače. Jedna grupa je bila iskusna u surfanju po internetu, dok je druga bila još u početnoj fazi. Mozak "početnika" ubrzo je pokazao jednako visoke vrijednosti u području mozga koji je zadužen za rad, kao i kod druge, iskusne, grupe. Ništa posebno, ali za razliku od znanstvenika u Kaliforniji, Carr je iz toga zaključio da previsoke vrijednosti u području tog dijela mozga istovremeno predstavljaju slabljenje dijela mozga zaduženog za trajno pohranjivanje informacija.

Internet i temeljna znanja

Peter Kruze, njemački znanstvenik koji se bavi proučavanjem trendova, bavi se društvenim posljedicama „internet kulture". U pogledu čitanja, Kruze se slaže s Carrom. Ali Kruze kritizira Carrove izjave koje se odnose na internet. Izjavu da internet umanjuje sposobnost pohranjivanja temeljnih znanja u pogledu neke određene teme, Kruze smatra „apodiktičnom". „To ne zavisi samo od interneta, odnosno mreže, nego i od namjere korisnika", kaže Kruze.

Nažalost, Carr u svojim pesimističnim tezama prema internetu ne navodi zlatno pravilo čitanja, kojeg bi se svi trebali pridržavati. Korisnik mora pronaći zdravu ravnotežu između čitanja i refleksije. Nikakva revolucionarna spoznaja, ali ipak, Carrova knjiga je, ako ništa drugo, zanimljiva.

Nacional