Ljudi koji ostavljaju negativne komentare na društvenim mrežama

Iskoristi ove blagdane za emocionalno čišćenje, uđi u novu godinu s novom odlukom i ako si do sada ponekad ostavljala 'hejterske' komentare, odbaci tu nezgodnu naviku

Neki jednostavno vole 'mrziti'
U svijetu popularne kulture 'hejtanje' znači napad na nekoga ili nešto iz mržnje, odnosno bez pravih argumenata, iracionalno, zato što nam se nešto iz određenih razloga ne sviđa. Postoji velik broj ljudi koji ostavljaju negativne komentare poznatim osobama na društvenim mrežama, a 'žrtva' hejtanja često puta je i popularna Kim Kardashian. Njezino pojavljivanje u javnosti uvijek izazove bujicu komentara, ali najčešće negativnih. Napadaju je zbog različitih stvari pa kada se pojavi na glazbenom događaju govore da je 'glazba umrla', a kada se pojavi na naslovnici modnog časopisa govore da će bojkotirati kupnju časopisa. Kim jednostavno vole 'mrziti', a nešto više o trendu hejtanja rekla nam je psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov.

"Komunikacija na društvenim mrežama nam, za razliku od komunikacije uživo, daje mogućnost komuniciranja sa 'sigurne' udaljenosti. Možemo si uzeti dovoljno vremena za smišljanje odgovora kakvog želimo, što je u komunikaciji uživo puno zahtjevnije. Također, imamo mogućnost ostati anonimni, što sa sobom povlači izbjegavanje nošenja s posljedicama naših postupaka. Kada govorimo o negativnim komentarima na društvenim mrežama jedan od važnijih fenomena koji utječu na ovakvo ponašanje jest fenomen deindividualizacije, od kojih su dva najvažnija faktora upravo anonimnost i grupna odgovornost. Društvene mreže nam omogućavaju da se priključimo razmišljanjima 'grupe' ili pak pokrenemo 'grupu' za slaganje oko određenih stavova i mišljenja, izbjegavajući direktno suočavanje i negativnu povratnu informaciju", objašnjava psihoterapeutkinja.

Posljedica neiskazane ljutnje
Psihoterapeutkinja navodi poznate Zimbardove in vivo eksperimente koji su pokazali kako su ljudi u stanju deindividualizacije skloniji izražavati agresivno ponašanje, što je vidljivo u domeni psihologije navijača. Također navodi eksperiment koji je proveden s američkom djecom za vrijeme Halloweena. Djeci je dana uputa da ukradu sa stola u hodniku slatkiše na kojem je bila i određena suma novca. Kada su djeca došla sama i bez maske, samo 8 posto ih je ukralo novac. Kada su došli u grupi sakriveni maskama, 80 posto djece ukralo je i novac. Kombinacija anonimnosti i maski isprovocirala je djecu da prekrše pravila koja u normalnim okolnostima ne bi prekršila. Iste stvari se događaju i na društvenim mrežama.

"Užitak 'hejtanja' proizlazi upravo iz mogućnosti isprobavanja određenih uloga bez direktnih posljedica, što može izazvati lažan osjećaj postignuća, a svatko od nas sa sobom nosi određenu dozu neiskazane ljutnje. To se posebno manifestira kod 'hejtanja' poznatih osoba. Oni naizgled žive savršen život, a sama ta činjenica otvara prostor za idealizaciju, s kojom u paketu često dolazi i zavist. U ovom slučaju poznata osoba postane netko na koga možemo projicirati velik broj osobnih neriješenih problema koje se lako preliju na tu fiktivnu osobu te ona postane predmet za iskazivanje mržnje, ogovaranja, ali i u svom suprotnom obliku predmet obožavanja. Nije rijetko da se upravo ova dva fenomena izmjenjuju, pa osoba koja je nekad bila predmet obožavanja, postane predmet mržnje", rekla je psihoterapeutkinja.

Dodala je kako se u prvom trenutku kada izrazimo svoje 'hejtanje' možemo naizgled osjećati bolje, možemo osjetiti olakšanje kada izbacimo svoje frustracije. Međutim, dugoročno se ne osjećamo bolje, jer nedostaje kontakt, empatija i direktan odgovor. Negdje duboko u sebi ipak znamo da se radi o virtualnoj stvarnosti te nam i dalje ostaje problem suočavanja s vlastitom realnošću.