STATISTIKA Po korištenju pametne tehnologije BiH je ispred Srbije, ali iza Hrvatske i Slovenije

Pametni satovi
Ilustracija

Ljudi nisu jedini koji idu na internet. Njihovi pametni satovi i fitnes narukvice, prikačeni na internet, pružaju im bitne informacije, virtualni asistenti im odgovaraju na pitanja i puštaju omiljenu glazbu, a pametna energetska rješenja im pomažu da prilagode svjetlost i grijanje štedeći energiju i smanjujući troškove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom 2020. godine gotovo petina (19%) stanovnika EU starosti od 16 do 74 godine koristila je pametne satove, fitnes narukvice, naočale ili slušalice povezane na internet, sigurnosne lokatore, odjeću, obuću ili druge odjevne dodatke povezane na internet, navodi Euractiv.

Prema podacima europske agencije za statistiku Eurostat, taj procenat je još veći među mladima do 24 godine - 28%. Pametne stvarčice koristilo je 23% ljudi starosti od 25 do 54 godine, 11% stanovnika od 55 do 64 godine i samo 5% starijih od 65.

Popularni su i virtualni asistenti, koje je koristilo 11% posto građana. Uređaje za upravljanje energijom, koji su povezani na internet, kao što su termostati, svjetla ili uređaji za mjerenje struje, vode, plina, koristilo je 10% Europljana.

Pametni satovi

Pametni satovi i drugi dodaci najpopularniji su u Češkoj, Finskoj i Estoniji. Oko trećine Čeha (35%), Finaca (33%) i Estonaca (31%) je tijekom 2020. koristilo pametni sat, fitnes narukvicu ili drugi dodatak povezan na internet.

Taj procenat je daleko veći na Islandu - 72%, koji nije članica EU, ali je bio obuhvaćen ispitivanjem. Najmanje su takve uređaje koristili su stanovnici Grčke (7%) Rumunjske (8%) i Cipra (9%).

Kada su u pitanju uređaji za sigurnost doma, kao što su alarmi, detektori dima ili sigurnosne kamere, njih ima 6% stanovnika EU, a 5% građana je koristilo medicinske uređaje za praćenje krvnog pritistka, nivoa šećera ili težine. Igračke konektovane na internet, kao što su roboti ili lutke, koristilo je samo 2% građana.

Što se tiče zemalja okruženja, u Crnoj Gori i Srbiji taj procenat je pet posto, na Kosovu i u BiH je šest posto, Hrvatskoj 14 posto, Sloveniji 26 posto.