Energija vjetra

Mit: Vjetroelektrane su nepopularne

Ispitivanja pokazuju upravo suprotno
71% pučanstva u EU iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org)
Postotak potpore vjetroelektranama je još veći kod dijela pučanstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgrađene vjetroelektrane

Mit: Vjetroelektrane zauzimaju veliki dio zemljišta

Površina koju prosječni vjetroagregat sam po sebi zauzima je izuzetno mala - cca. 30 m2
Manipulativna površina za postavljanje vjetroagregata zauzima svega 1500 - 2000 m2
Dodatno, do vjetroelektrana se ponekad moraju izgraditi i pristupni putevi (makadamskog tipa) koji poslije vrlo često služe i drugoj svrsi, a ne samo dovozu vjetroagregata na lokaciju
Zemljišta na koja se vjetroagregati postavljaju su veoma često nepristupačna i nisu poljoprivredna zemljišta
Zemljište između vjetroagregata može se bez ikakvog problema koristiti za poljoprivredu ili stočarstvo

Mit: Vjetroagregati su opasni

Vjetroelektrane ne proizvode štetne plinove, zagađenja ili opasan otpad
U 2009. u svijetu je bilo instalirano skoro 160.000 MW vjetroelektrana (ukupna snaga kao 230 Nuklearnih elektrana Krško), a u proteklih 25 godina instalirano je preko 80.000 vjetroagregata, i niti na jednom se nije dogodila havarija opasna za zdravlje ljudi (izvor: wwindea.org)
Postoje brojne studije koje potvrđuju kako buka iz vjetroelektrana nije štetna ili opasna za ljude (izvor: ewea.org)
Svaki vjetropark mora po pitanju buke zadovoljiti nivo koji je propisan zakonom o zaštiti okoliša
Efekt treperenja sjene, koji se sve češće spominje kao jedan od štetnih efekata vjetroelektrana se u današnje vrijeme također detaljno modelira za potrebe izrade studija utjecaja na okoliš, i općenito ovaj efekat se pojavljuje u izuzetno rijetkim slučajevima s obzirom na propisanu udaljenost vjetroelektrana od stambenih objekata i naselja - no kada se pojavljuje lako se rješava kratkotrajnim isključivanjem problematičnog ili problematičnih vjetroagregata u vremenima mogućeg treperenja

Mit: Zbog blizine izgrađenih vjetroelektrana padaju cijene nekretnina

Mnoge studije širom Europe i svijeta dokazuju kako vjetroelektrane nemaju nikakav utjecaj na kretanje cijena nekretnina u njihovoj blizini (izvor: ewea.org)
Ankete također pokazuju kako su ljudi koji žive blizu vjetroelektrana njihovi najveći zagovaratelji

Mit: Vjetroelektrane tjeraju turiste

U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima
Samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj (Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35.000 turista
90% ispitanih turista koji su posjetili tu Škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom
Vjetroelektrane su također odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze
Mnogi veliki njemački gradovi u svojoj blizini imaju izgrađene pojedinačne vjetroagregate ili cijele vjetroelektrane i kao simbol svog razvoja i brige za okoliš u kojem žive

Mit: Lopatice vjetroagregata opasne su za ptice

Vjetroelektrane se ne izgrađuju na mjestima migracijskih putova ptica
Najveća opasnost za ptice i njihovu populacija su klimatske promjene
Vjetroelektrane ne ugrožavaju populaciju ptica
Ne postoje činjenice da je i jedna vjetroelektrana izazvala bilo koji veći štetan efekat po ptice, veći od neke zgrade ili npr. aerodroma
Istraživanja u Danskoj pokazuju da su stradavanja ptica od vjetroagregata zanemariva u odnosu na broj koji ih strada u naletima na automobile
Istraživanja u SAD-u pokazuju da smrtnost ptica od vjetroagregata iznosi manje od jednog promila u odnosu na smrtnost ptica od strane domaćih mačaka
Pri projektiranju i izgradnji vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici kojima se time omogućuje bolje razumijevanje ekologije ptica

Mit: Vjetroelektrane proizvode malo energije

Doista, u usporedbi s nuklearnim elektranama, termoelektranama pa i velikim hidroelektranama, vjetroelektrane po jedinici instalirane snage proizvode manje energije
Međutim, samo jedan vjetroagregat snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi godišnje toliko energije koliko utroši do 2000 domaćinstava
Hrvatska uvozi između 30 i 35% električne energije, pa se doista vjetroelektranama može djelovati na sniženje uvoza iste
Udio proizvodnje iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji električne energije bio je (2010.): 24% u Danskoj, 14,8% u Portugalu, 14,4% u Španjolskoj, 10,1% u Irskoj i 9,4% u Njemačkoj (izvor: ewea.org)
Vjetroelektrane mogu pridonijeti pouzdanosti opskrbom električne energije otoka ili udaljenih područja

Mit: Proizvodnja iz vjetroelektrana je skupa

Očekuje se kako će cijena električne energije dobivene iz vjetroelektrana do 2020. godine biti konkurentna električnoj energiji dobivenoj iz drugih izvora (dijelom je to već i ostvareno)
Jednom kada se otplati kapitalna investicija, cijena proizvedene električne energije iz vjetroelektrana je već danas konkurentna najjeftinijim izvorima električne energije zbog male potrebe za održavanjem i besplatnog goriva
Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini ušteđeno je 6 milijardi eura koji bi bili potrošeni na kupnju nekog od fosilnih goriva

Mit: Energija iz vjetra ne doprinosi smanjenju klimatskih promjena

Proizvodnjom energije iz vjetra smanjuje se prizvodnja CO2
Proizvodnjom električne energije iz vjetra u EU u 2009. godini izbjegnuto je ispuštanje 160 milijuna tona CO2 što je ekvivalent kao da je na prometnicama bilo 25% manje automobila (izvor: ewea.org)

Mit: Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice

Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgrađivati bez odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanističkih planova na lokalnom nivou
Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti strogo propisane zakone i procedure vezane za zaštitu okoliša, prostorni plan i uređenje
Za vjetroelektranu veću od 20 MW dozvolu mora izdati nadležno ministarstvo
Kod projektiranja vjetroelektrana mora se zadovoljiti stroge uvjete sačuvanja prirodnog okoliša

Mit: Vjetroelektrane su u konačnici skuplje od drugih obnovljivih izvora energije

Vjetroelektrane su trenutno u prosjeku najekonomičnija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveću stopu rasta u svijetu i to u proteklih nekoliko godina od preko 30%
Danska trenutno zadovoljava oko 21% svoje potrošnje električne energije iz vjetroelektrana, a planovi su da do 2030. dostigne iznos od 50%
Razvoj vjetroelektrana u Danskoj potaknuo je razvoj industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi
Danska industrija vjetroagregata 90% svoje proizvodnje izvozi
Očekivani rast vjetroelektrana u svijetu je veći od rasta Kineske ekonomije
U EU industrija vjetra zapošljava 192.000 ljudi (2009. izvor: ewea.org)

Mit: Vjetroelektrane negativno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom

Vjetar je nestalan, ali predvidljiv izvor energije
Vjetar ne puše jednako na svim lokacijama - u većini slučajeva, kada na nekim lokacijama nema vjetra ima ga na drugim
Moderni vjetroagregati pozitivno utječu na sigurnost opskrbe električnom energijom
Vjetar nije izvor energije koji je podložan političkoj volji i puše u svim dijelovima svijeta (dok fosilna goriva imaju samo „oni sretni")
Vjetar se može nadopunjavati s ostalim obnovljivim izvorima energije (posebno sa akumulacijskim i reverzibilnim hidroelektranama)

Mit: Energija iz vjetroelektrana je besplatna

Nije, današnja zajamčena otkupna cijena električne energije iz vjetroelektrana je oko 10 €c/kWh (u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja EU) - time se u sektor nastoje privući privatne investicije
Prosječna prodajna cijena električne energije na europskoj elektroenergetskoj tržnici je oko 5 €c/kWh
Cijena proizvodnje iz nuklearnih elektrana je oko 3 €c/kWh
Proizvodna cijena električne energije iz vjetroelektrana nakon isteka zajamčenog ugovora o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni i nakon povrata investicijskih troškova je na razini oko 2-3 €c/kWh (uzevši u obzir troškove goriva, održavanja i pogona)
U ne tako dalekoj budućnosti, može se očekivati daljnji pad cijena i potpuno izjednačavanje cijene proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana s konvencionalnim elektranama, a posebno kada se kod konvencionalnih u cijenu uračuna i trošak ispuštanja CO2 u atmosferu

Mit: Vjetroelektrana možemo dograditi koliko hoćemo

Ne možemo, za prihvat vjetroelektrana u mrežu ista se mora nadograđivati
Sustav se mora dograditi elektranama na stalnije izvore energije, tj. onima koje mogu pohranjivati električnu energiju (recimo akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane, te elektrane na biomasu i bioplin) za periode kada vjetra nema ili je on prejak
Dio elektrana mora imati visoka regulacijska svojstva (mogućnost brze promjene isporučene snage) kako bi se svladale relativno brze promjene brzine vjetra
EWEA, kao krovna europska organizacija za energiju vjetra i sama snažno podržava i zagovara korištenje drugih obnovljivih izvora energije pokazujući time svjesnost da vjetroelektrane ne mogu dati cjelovito rješenje