Obnavlja se mlin iz 1889. u Drenovcu

Stari mlin u Drenovcu, poznatiji kao Ćosićev mlin, sagrađen je 1889., a vlasnik mu je bio Karlo Stehno. Nakon što je stradao u nesreći na radu u mlinu, njegova supruga se udala za prvog Ćosića, po čijim nasljednicima mlin dobiva ime. Prije desetak godina Ljiljana Šoch kupuje već pomalo devastirani mlin, koji više ne melje žitarice, a prije tri godine, sada već kao umirovljenica, nakon povratka s rada u Njemačkoj trajno se naseljava u mlinu sa svojim životnim partnerom Ivom Ložnarom. Planovi su brojni, a jedan od njih je ekološka poljoprivreda i proizvodnja struje. Mlin više ne radi i teško bi ga bilo obnoviti, iako je postrojenje očuvano gotovo u cjelini, a Ljiljana planira samo meljavu žitarica, cjelovitog zrna, na vodenički kamen, i proizvodnju integralnog brašna.

- Rođena sam i odrasla u mlinu koji se nalazi uzvodno od ovog mlina, u Ratkovici. Uvijek sam željela živjeti u mlinu, ali i baviti se upravo ovim što danas radim, ekopoljoprivredom i proizvodnjom zdrave hrane. Ovdje u staroj sušari nadogradili smo objekt gdje smo napravili ekosavjetodavni i edukacijski centar. U ekološkom uzgoju imam veliki povrtnjak sa svime što treba jednom velikom gospodarstvu i četiri hektara soje u ekouzgoju. Jako smo se naradili jer smo sav korov i travu iz soje uklonili ručno, motikom - priča Ljiljana, koja je godinama radila u Njemačkoj čak dva posla, i privatno kao prevoditeljica i ovlašteni sudski tumač, a svu zaradu uložila u ovaj projekt.

- Pokušali smo zadržati sve one elemente u mlinu koji su naslijeđeni. Odlučili smo mlin, koji je radio do Domovinskog rata, vratiti u prijašnje stanje. Njegova prava funkcija prerade žitarica neće se potpuno obnoviti. Kada turbina bude u funkciji, pokrenut ćemo dva kamena za meljavu cjelovitog zrna. Sada smo krenuli u obnovu proizvodnje obnovljive energije jer mlin je za svoje potrebe imao struju. Već smo ušli u investiciju i ove godine smo na natječaju Fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dobili 700 tisuća kuna poticaja. Sada još čekam odobrenje kredita da možemo nabaviti kompletnu opremu i završiti investiciju. Polovina radova već je napravljena, a trebamo još oko 1,5 milijuna kuna za dovršenje. Instalira se nova turbina Centra za kompetenciju iz Varaždina, s kojima sam radila cijeli projekt i Sever generator. Snaga će biti maksimalna, od 110 KW, a zbog oscilacije protoka vode godišnja proizvodnja je planirana od 680 tisuća kW. Imamo ugovor o isporuci struje i očekujemo još koncesiju za vodu - ističe Ljiljana, koja želi na ovom imanju postaviti apsolutnu održivost.

Želi podići jedno pravo seljačko imanje sa životinjama i ekološki održivom poljoprivredom, na koje će moći dolaziti i djeca sa školom u prirodi, ekolozi i ekološki proizvođači na razne edukacije, a želi postići da se cijelo imanje samo održava, financira i ekološki prehranjuje.

- Ta ideja ekologije i ekoproizvodnje sama će smanjivati i količinu otpada. Za ručak sam gulila mrkvu i krumpir, a ostatke će pojesti kokoši. Imam u vrtu i kompostnjak i prostor za gliste koje proizvode humus, koji stavljam natrag u povrtnjak. Planiramo u svrhu turizma urediti i nešto ležajeva, a posebno u glavnom stanu mlina, koji je i onda kada je građen građen otmjeno jer mlinari su uvijek bili imućni. Danas se taj prostor može preurediti u desetak soba - navodi Ljiljana, koja je aktivna i u pokretu za očuvanje prirodnosti rijeka i bori se protiv kanaliziranja rijeka.

BIROKRACIJA KOČI ZAPOŠLJAVANJA

Iznad edukativnog centra postavljena je velika izložbena dvorana sa starim namještajem i izložbom slika, koja već privlači posjetitelje. "Žao mi je da to sve propadne. Mlin je građen u vrijeme Austro-Ugarske, a takvih sam mlinova viđala puno u Njemačkoj. Na svim strojevima u mlinu još su originalne tvorničke pločice proizvođača iz Budimpešte. Ovdje će se poslije i zaposliti nekoliko ljudi, na održavanju i proizvodnji, no sve bi to brže išlo kad bi banke i birokracija predmete brže rješavale", kaže Ljiljana.