Žene iz BiH na internetu “iznajmljuju maternice”

... u lošoj financijskoj situaciji i koje već imaju i do petero djece, "iznajmljuju maternicu".
Brojne zainteresirane žene iz BiH smo našli i na vjerojatno najvećoj svjetskoj stranici za pronalazak surogat-majki findsurrogatemother.com. Na njoj, najčešće uz naknade za trudnoću i porođaj koje se kreće od 10.000 do 200.000 eura ili dolara, izričito navode kako žele (bogatim) parovima biti surogat-majke. Tako jedna od njih (podaci poznati redakciji) navodi kako je već udana, majka dvoje zdrave djece te kako bi bila surogat-majka heteroseksualnim, ali i homoseksualnim parovima, da ima završen fakultet, govori odlično engleski, da je stabilna, topla osoba...

U BiH zabranjeno

Ovaj način oplodnje je rijedak i koristi se kada je ženi oštećena maternica ili zbog nekog drugog razloga ne može roditi. Ljudi koriste surogat-majke i kada žena zbog starosti ne može roditi, ali tada je i upitna kvaliteta jajne stanice te žene. U BiH moguće je bez problema napraviti embrion koji se unosi u surogat majku, ali zbog nepostojanja zakona, to se ne radi.
Štoviše, naše zakonodavstvo zabranjuje surogat-majčinstvo i, barem javno, nije zabilježen nijedan slučaj da je žena drugom paru rodila dijete. Jedan od naših ginekologa ističe kako je to više "tehničko" pitanje jer je jedan od problema surogat-majčinstva to što naš zakon predviđa da se kod upisa djeteta u matičnu knjigu rođenih odmah nakon poroda upisuje i majka djeteta, pa "pravna majka" čijom je jajnom stanicom došlo do oplodnje ne može biti upisana kao majka djeteta. Međutim, moguće je da i pored svih problema privatne ginekološke ordinacije rade ovakvu vrste oplodnje, a da se "pravni status" djeteta kasnije rješava kao usvajanje. Tako po raznim internetskim forumima možemo naći i savjete kako je najbolje mjesto za začeće embriona i unošenje u surogat-majku u nekim od privatnih ordinacija u Beogradu.

Naknade za trudnoću

Slična situacija je i u regiji i uglavnom se smatra više etičkim pitanjem za koje je potrebna šira rasprava. I dok se javnost okupljena oko vjerskih institucija striktno tomu protivi, stručna javnost smatra kako to nije i ne treba biti nikakav bauk i da bi ljudima trebalo omogućiti uživati sve blagodati koje nam je medicina dala.
Ovo pitanje je zakonski regulirano, primjerice, u Engleskoj i Poljskoj, dok najviše slučajeva surogat-majki imamo, pak, u Indiji. Cijena za surogat-majčinstvo u Poljskoj je između 15 tisuća i 22 tisuće dolara, ali cijene nisu fiksne i oko njih se može pregovarati. U Kanadi, surogat-majka ne može biti plaćena, ali ima pravo na otplatu troškova koji se kreću od 40 tisuća do 50 tisuća dolara. Surogat-majčinstvo je dopušteno u šest američkih država i košta od 80 tisuća do 170 tisuća dolara. Troškovi u Rusiji su 42 tisuće eura, u Velikoj Britaniji od sedam tisuća do 15 tisuća funti, a u Ukrajini od 25 tisuća do 30 tisuća eura.

Ugovori naručitelja sa surogat-majkom

Jedan ginekolog nam pojašnjava kako je surogat-majka u zemljama gdje je to legalno definirana kao ženska osoba starija od osamnaest godina, koja bez nadoknade ili stjecanja bilo kakve imovinske koristi, a u cilju davanja djeteta po rođenju - donoru ili drugoj osobi, nosi embrion začet postupkom biomedicinske potpomognute oplodnje. U praksi, to izgleda ovako: u maternicu surogat-majke se usađuje embrion nastao umjetnom oplodnjom jajne stanice druge žene. Maternica surogat-majke sljedećih devet mjeseci služi kao inkubator. Tamo gdje je to zakonom dopušteno, imamo i slučajeve da se sastavljaju i opširni ugovori između "naručitelja" i "pozajmljene" majke. Često se događalo da surogat majka zadrži dijete koje je rodila drugom paru i to je najveći rizik surogat-majčinstva i upravo zbog toga se i rade takvi ugovori. O emotivnim i socijalnim problemima mogli bismo pričati danima.

Dnevni list