Školske torbe teže od učenika i kućnog proračuna

Tako je doslovno, ali i figurativno. Potkraj kolovoza roditelji su već panično posezali za telefonima i kontaktirali jedni druge u potrazi za informacijama kako do udžbenika koji su im potrebni.

Nerijetko se čuje sjetna rečenica da su „prošli“ rujan (pola mjeseca) znali i satima stajati u redu čekajući udžbenik.

Dodatna „težina“ učeničke torbe je i u činjenici da za više razrede udžbenici u prosjeku koštaju blizu 200 konvertibilnih maraka, a prvačići (čitati roditelji) ove su godine uglavnom „obradovani“ besplatnima.

Tako da su na društvenim mrežama, poput Facebooka gdje se razmjenjuju šale, od kojih je jedna da obitelj treba planirati prema godinama u kojima se trebaju održati opći izbori.

- Kupiti udžbenike nije lako, čak ni mojoj obitelji gdje oba roditelja rade, a samo jedno dijete se trenutno školuje. Općenito mislim da su cijene visoke, te da nema potrebe za više od jednog udžbenika po predmetu, kaže književnica Lamija Begagić koja s obitelji živi u Sarajevu.

Sinu kupuje knjige, iako u školi koju pohađa ima mogućnost da se stare knjige zamijene novim, po načelu da se donesu, recimo, knjige iz IV razreda i uzmu za V.

S druge strane, prof. dr. Damir Marjanović, bivši ministar obrazovanja, znanosti i mladih Sarajevske županije smatra da je trenutna „udžbenička politika“ samo odraz cjelokupnoga stanja u bosanskohercegovačkom obrazovanju.

Naveo je činjenicu da na jednom malom području koje naseljava nešto više od četiri milijuna stanovnika postoji 13,1 ministarstava (ne)nadležnih za sektor obrazovanja. Upravo u toj činjenici Marjanović vidi uzrok kaosa u onome što se zove „udžbenička politika“ u BiH.

Više politike nego brige za učenike

- Mada, iskreno, u toj priči ponekad više vidim politike nego brige za udžbenike. Stoga i ne čudi visok stupanj neuređenosti i neusuglašenosti u ovom segmentu, zaključio je bivši ministar.

Tko bira udžbenike za škole u BiH? U Republici Srpskoj ovu nadležnost koordinira Pedagoški zavod, dok u jednom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine to radi Federalno ministarstvo.

Posljednjih nekoliko godina u tom entitetu djeluje Koordinacija ministara obrazovanja pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva (od deset županija šest je u Koordinaciji) na čijem je čelu federalni ministar obrazovanja.

U pojedinim županijama za ovaj segment su i dalje nadležna isključivo županijska ministarstva. Stoga i ne čudi visok stupanj neuređenosti i neusuglašenosti u ovom segmentu. Opravdanja za ovakvo djelovanje nema u funkcionalnom smislu.

No, lako ga je naći u političkoj situaciji na terenu čije je osnovno uporište, na koje se oslanjaju vladajuće politike, ustavno uređenje.

Upravo Koordinacija svake godine pravi popis udžbenika za jednu školsku godinu, koje potom biraju predmetni nastavnici, pojasnila je Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u resornom ministarstvu Sarajevske županije.

Moguće favoriziranje određenih izvođača

Sljedećih godina na popis se dodaju i novi udžbenici za predstojeću školsku godinu. Taj popis vrijedi za FBiH, pojasnila je Lamija Husić, dodajući da se on dostavlja županijskim ministarstvima početkom sedmog mjeseca svake godine. E, tek ih onda ministarstva prosljeđuju školama.

Za sve razrede politika je da za jedan predmet ima više udžbenika. Ta praksa je promijenjena jedino za deveti razred. Ona tvrdi da djeca, odnosno roditelji, mogu koristiti bilo koji udžbenik s odobrenog popisa za taj predmet i da su nastavnici dužni taj izbor prihvatiti.

Ipak, službeno je na nastavnicima da biraju koji će udžbenik koristiti.

- A neslužbeno, što je teško dokazivo, poziciju direktora pojedinci mogu iskoristiti da favoriziraju udžbenike određenih izdavača, kaže autor čitanki i nastavnik bosanskog jezika Namir Ibrahimović.

Istaknuo je da je federalni ministar obrazovanja Damir Mašić uskratio pojedincima tu mogućnost i odlučio da je jedini natjećaj za izbor udžbenika u njegovom mandatu za IX razred i da se bira samo jedan udžbenik po predmetu.

Ibrahimović smatra da je time Mašić olakšao izdavačima da lobiranje ili korupciju svedu na manji broj ljudi – lakše je doći do pet recenzenata nego do 500 direktora ili desetke tisuća nastavnika.

Recenziranje netransparentno i aljkavo

- Pošto je recenziranje udžbenika u Federaciji BiH netransparentno i aljkavo i gdje argumenti u raspravi ne vrijede i gdje se odgovornost prebacuje sa županijske na entitetsku i s entitetske na županijsku razinu, a sudovi se ne žele baviti tužbama autora i izdavača jer ne znaju kamo se usmjeriti. Teško je dokazivo da direktori biraju između odobrenih udžbenika, to je magloviti prostor gdje najbolje prolaze izdavači sa zaleđem političke moći, kazao je Ibrahimović.

Zanimljiv hrvatski model

Hrvatska ima veoma zanimljiv model u kojem Ministarstvo odobrava katalog udžbenika za cijelu državu, a sam odabir je prepušten školskim aktivima, uz prethodnu suglasnost Vijeća roditelja. Na kraju, svaka škola u suradnji s roditeljima formira konačnu listu udžbenika koje se svi nastavnici i profesori moraju pridržavati. Ovaj model mogao bi biti primijenjen i u BiH, a prema mišljenju Marjanovića prije toga bi trebalo mnogo već ranije navedenoga izmijeniti u bh. sustavu obrazovanja.

U RS-u je situacija odavno jedan predmet-jedan udžbenik, čemu sada teži „udžbenička“ politika u FBiH, kako je kazala Lamija Husić. Dok Ibrahimović tu vidi mogućnost većih malverzacija, Marjanović misli da je to pozitivan tijek. Mada to bitno ne bi promijenilo situaciju, a ni status „udžbenika“, ali i nastavnika.

Lamija Begagić smatra da sami nastavnici, ali i direktori škola, iako su sudionici u nastavnom procesu, imaju veoma malo prava na mišljenje i stav. Mišljenja je da je navedena profesija potcijenjena.

- Bavila sam se ovih dana i mjeseci sjajnom knjigom Finske lekcije u kojoj je Pasi Sahlberg, finski stručnjak za obrazovanje, podijelio sa čitateljima recept za uspješan obrazovni sustav koji se uglavnom temelji upravo na davanju punog legitimiteta nastavnicima da kroje planove programe, a da ih stalno netko ne provjerava, da stalno neki pedagoški zavodi dolaze inspekcije, da im se nameće sustav ocjenjivanja i vrednovanja, kaže ova književnica, svjesna činjenice da bi se do tog došlo, moramo kao Finci u svijesti imati da je obrazovanje elitna profesija, a da je učitelj osoba od ugleda kao liječnik ili odvjetnik i da mogućnost ući u razred dobivaju samo najbolji studenti s izuzetno visokim prosjekom ocjena na fakultetu na kojeg je, inače, izuzetno teško "upasti".

Previše interesa i pritisaka

Hoće li se nešto promijeniti? Damir Marjanović misli da u eri tableta, elektronske literature, PDF verzija sama činjenica da je jedna torba u BiH nerijetko teža od samoga učenika ukazuje da je vrijeme za drastične promjene u ovom pravcu.

Ali, također, svjestan je da to neće biti lako uraditi jer previše je tu interesa i pritisaka, kako politike, tako i pojedinih izdavača ili autora.

- Iskreno, treba smoći hrabrosti i sve te interese podrediti samo jednome – interesu djeteta da dobije najbolje što može i zaslužuje, zaključio je bivši ministar obrazovanja u Sarajevskoj županiji.