Roditelji, ne čekajte društvo i učitelje da zaštite vaše dijete od vršnjačkog nasilja

silovanje, silovanje, džamija, crna kronika, silovanje, trudnoća, silovanje, žepče, silovanje, Tuzla, silovanje, Posavina, silovanje, seks, prijestupnik, silovatelj, silovanje, nigerija, studentica, silovanje, dječji dom, zlostavljanje, Beč, Srbija, silovanje, mobitel, silovanje, pedofilija, Makedonija, seks, bolest, optužnica, pedofilija, zanimljivosti, zlostavljanje, seks, nasilje, robinja, silovanje, lončari, silovanje, grob, obiteljsko nasilje, incest, teško seksualno zlostavljanje, silovanje, zlostavljanje, djevojčica, pijanstvo, alkohol, auto, razvod, pilanje, logor Duhok, masovna ubojstva, silovanja, Ekstremisti ISIL-a, ISIL, seksualno zlostavljanje djece, silovanje, pedofil, djevojčice, trudnoća, BIH, maloljetničke trudnoće, pobačaj, djevojčice, tučnjava, roditelji, manijak, haustor, napad, seks navike, prodaja, maloljetnica, djeca rast, roditelji, pedofili, pedofilija, uhićenje, gole fotke, zlostavljanje, otac, psiholozi, djeca rast, igra, nasilje, pornografija, Mostar, djevojčica,

Pri tome se, nerijetko, ista pojava posmatra kao problem s kojim se trebaju suočavati isključivo škole, izuzimajući odgovornost roditelja i drugih institucija u nastanku i tretiranju ovog društvenog problema.
Pored sigurnog školskog okruženja, veliki uticaj na prevenciju vršnjačko nasilje imaju i pozitivni roditeljski modeli ponašanja, pomoću kojih se razvijaju djetetove socijalne i emocionalne vještine - osnovni alat djeteta za odgovor na nasilje u školskim klupama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za emocionalni razvoj djeteta bitno da ono od ranog uzrasta doživljava da je okruženo ljubavlju i brigom svojih najbližih. Usvajanje emocija uglavnom se odvija u ranom detinjstvu, a prve koje se mogu prepoznati su radost, gnjev, tuga, strah, ljutnja i gađenje.

Socio-emocionalni odnosi su činioci svake aktivnosti, kontakta, igre roditelja sa djetetom pa čak i neuspjele komunikacije. Važnost ovog aspekta razvoja ispoljava se u igrama, načinu tretiranja djeteta, liku roditelja i u cjelokupnoj socio-emocionalnoj klimi koja vlada u kući.


Šta roditelji mogu učiniti da podstaknu socio - emocionalni razvoj svog djetata?

• Pokažite interesovanje za osjećanja svog deteta i razgovarajte s njim o tome kako određeni događaji utiču na njegovo raspoloženje i kakva osjećanja kod njega izazivaju.
• Potičite dijete da iskazuje svoje emocije i učite ga da emocije ispoljava na socijalno prihvatljiv način. Ovo je posebno bitno kada su neprijatne emocije upitanju, kada roditelji imaju tendenciju da uče djecu da izbjegavaju takve emocije, nudeći mu jednostavno rješenje kroz neku aktivnost koja potiskuje neprijatnu emociju, što dovodi do toga da dijete u kasnijoj dobi nema razvijene mehanizme za suočavanje sa stresom i frustracijama koji dolaze kroz svakodnevne životne aktivnosti. Cilj je da roditelji dozvole djeci da dijete osjeti neugodnu emociju i da razvije načine suočavanja sa ovakvim emocijama.
• Šaljite djetetu pozitivne poruke o njegovom uratku, pohvalite njegov trud i rad, ali i dajte mu/joj do znanja ako je za neke zadatke potrebno da se uloži više rada i vremena.
• Potrudite se da mu date pozitivan primjer. Ne zanemarujte svoje emocionalne i socijalne potrebe jer njegujući ih moći ćete bolje da odgovorite potrebama svog deteta.
• Ohrabrujte svoje dijete da se uključi u različite socijalne odnose, jer stupajući u različite socijalne odnose dijete uči kako da razdvoji tuđu poziciju od svoje, da razumije emocionalna stanja i želje drugih.
• Potičite djecu na korištenje vještina i rješavanja vlastitih problema jer će djeca tako biti češće u prilici ovladavati vještinama za kreativno rješavanje sukoba. Cilj nije ukloniti sukob, jer sukobi mogu poticati osobni rast i razvoj i učenje i promjene. Cilj je smanjenje broja sukoba i priprema djeteta za efikasnije i konstruktivno nošenje sa sukobima kad se oni pojave.
• Igrajte se sa svojim djetetom. Igra ima veoma važnu ulogu za socijalni i emocionalni razvoj djece treba biti neizostavna u obitelji, čak i kada je dijete školskog uzrasta. Ona pruža djetetu slobodan izbor i mogućnost da donese odluku, ali istovremeno od njega zahjteva da se povinuje pravilima igranja, ali i roditelju daje uvid u ponašanje djeteta.
Stav roditelja je najvažniji, a često i presudni faktor za zdrav socio-emocionalni razvoj i zaštitu djeteta od nasilja.

Umjesto čekanja da škola i društvo izgrade odrasle osobe od naše djece, predlažemo roditeljima da zauzmu proaktivan pristup u zaštiti svoje djece od nasilja.
Potrebna je uravnotežena briga i ljubav roditelja, više uključivanja u život djece, razgovara s djetetom, te dopuštanje da izraze svoje osjećaje kako bi se razvio iskren odnos s djetetom, kojim se dijete štiti od izlaganja nasilju izvan kućne atmosfere.

Kreiranje pozitivnog školskog okruženja i izrada mjera zaštite djece od vršnjačkog nasilja je ujedno i cilj Udruženja maldih psihologa, koje, već drugu godinu, realizuje projekat „Program prevencije vršnjačkog nasilja i i upravljanja konfliktima u prigradskim naseljima Mostara" kojeg finansira In fondacija - Fondacija za unaprijeđenje socijalne inkluzije djece i mladih u BiH. U realizaciju projekta su uključeni djeca, škola i roditelji, što predstavlja osnovni princip rada na projektu odnosno cjelovit pristup prevenciji nasilja.

Sa pitanjima, komentarima i sugestijama možete se obratiti na mail adresu: [email protected]