Malo studiram, puno pijem

Kod nas se pije u svim prigodama, svaki događaj lako uzmemo kao povod za konzumiranje alkohola. Kad se rodi dijete – da se proslavi, kad netko umre – radi žalosti, kad napravimo neki osobni uspjeh, pijemo kad imamo neuspjeh, pijemo kad položimo ispit, pijemo kad padnemo, pijemo kad smo sretni u ljubavi, a posebno kad smo nesretni...

Uvijek pijemo. Naravno, takav odnos prema alkoholu sasvim izvjesno vodi u probleme, kako pojedinca, tako i cjelokupne zajednice. Studenti su posebno „ ranjiva“ kategorija. Izazovi i zadaće studija, novo okruženje u kojem se nalaze, mnoštvo otvorenih pitanja i zadaća koje pred njima stoje, razlozi su radi kojih mnogi studenti lako posegnu za alkoholom.

„Osim tjelesnih smetnja (masne infiltracije srca, fibroze miokarda, polineuropatije, oštećenja bubrega, kože, retine kao i stvaranje epileptoidnog žarišta...), postoje i psihičke smetnje koje se javljaju u smislu otežane koncentracije, slabljenja memorije, pada inteligencije, emocionalne izmijenjenosti ( npr. raspoloženje upadljivo oscilira, anksioznost, emocionalna razdražljivost i ravnodušnost )“, objasnio je psiholog Marko Romić.

Dodao je kako alkohol kod mladih može dovesti i do iskazivanju delinkventnog ponašanja u formi krađe, tuče, silovanja, fizičkih i verbalnih sukoba unutar obitelji. Alkohol može ozbiljno oštetiti formiranje osobnosti, a za posljedicu imati emocionalnu i socijalnu nezrelost.

„Kod mladih, alkoholizam može imati za posljedicu loš uspjeh na studiju, zanemarivanje obveza, izostajanje sa nastavnih obveza“, upozorio je Romić.


Matea Bulić | pogled.ba