Zaboravljeni Mostar sačuvan u knjizi

To su izdanja od kojih nema neke financijske koristi, ali koji ostaju kao lijep i vrijedan dokument gradu. Znate kako kažu, 'Slika zadnja ulazi u kuću, a prva izlazi iz kuće' u ovakvim kriznim situacijama. U krizi slika gubi vrijednost, a kod nas naklada ovisi o novcu”, kaže Branimir Martinac, direktor i vlasnik Galerije Martino, koja će uskoro objaviti četiri vrijedne monografije: “Stoljeće tenisa u Mostaru”, “Stoljeća mostarskog vinogorja”, “Stoljeće likovne umjetnosti u Mostaru”, monografija Mostara te knjigu “Mostar na starim fotografijama”.

Damir Ban prvi profesionalni tenisač

Javnosti će prvo biti predstavljena monografija “Stoljeće tenisa u Mostaru”, čiji je izdavač Teniski klub Mostar, a promocija bi trebala biti u prosincu. Prvi teniski turnir u Mostaru održan je 1909., i to je prvi dokument o organiziranom bavljenju tenisom u Mostaru, dok je prvi teniski teren otvoren 1901. u Šantićevoj ulici. Prvi koji su se bavili tenisom u Mostaru bili su Šefkija Marić, Zlatko Vučina, Osman i Nenad Pirija, a prvi registrirani tenisač iz Mostara u profesionalnom Savezu tenisača Jugoslavije je Damir Ban Ćifa.

Materijal su za monografiju, kaže Martinac, prikupljali iz privatnih kolekcija, sarajevskog Arhiva i nešto iz Bečkog arhiva. Uz promociju bit će otvorena i dokumentarna izložba o razvoju tenisa u Mostaru.

U ožujku će biti predstavljena knjiga “Mostar na starim fotografijama”, grada kakvog više nema i malo tko ga pamti, još od samog početka bavljenja fotografijom, više od 210 godina unatrag pa do danas. Materijal je prikupljan iz Arhiva Toše Dapca u Zagrebu, Arhiva Grada Sarajeva, federalnog Arhiva u Sarajevu, Foto iz Ljubuškog, fotografije Ćire Raiča i Stole Lasića

Vinogradarstvo u Hercegovini

Monografija “Stoljeća mostarskog vinogorja” također je pri završetku i uskoro će u tisak. Vinogradarstvo u ovim krajevima za ljude iz Hercegovine oduvijek je ne samo izvor prihoda, nego i način života. “Vinarstvo ovdje ima toliko dugu tradiciju, da su u pitanju stoljeća – praktički od Rima; prvi spomen vina u ovim krajevima sačuvan je na kamenu iz 2. stoljeća, zatim u natpisu oca Libera koji se danas nalazi na Humcu u Ljubuškom...”, kaže Martinac.

U monografiji će biti i dokumenti te fotografije koje svjedoče o prvim nasadima Carskih vinograda u Mostaru iz 1886., podaci o gajenju vinograda u BiH iz 1921. itd. Ukupno je bilo zasađeno 31.409 duluma vinove loze u Hercegovini. “Od starih vinara Jelačića koji su bili najpoznatiji, Kovačine, Peške, Krulji..., najveći doprinos razvoju vinarstva dao je Osman Pirija, posebno na zaštiti Žilavke i Blatine”, kaže Martinac, pa će u monografiji biti objavljena i fotografija komisije koja je zaštitila Žilavku i Blatinu, vina koja su danas na trpezama po čitavom svijetu, i koja su osvajala priznanja u Beču, Parizu, Rimu, Barceloni... Promocija ove monografije na kojoj se radi već dvije godine trebala bi biti u travnju 2010.

Mostarsko u sklopu bh. slikarstva

Mostar je oduvijek bio središte likovnosti, a iduće godine trebala bi biti objavljena monografija “Stoljeće likovne umjetnosti u Mostaru”, za koju će tekstove pisati Biserka Rauter-Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu, Meliha Husedžinović, ravnateljica Umjetničke galerije BiH, i povjesničarka umjetnosti Inga Dragoje-Mikulić.

Promociju ove monografije, koja će obuhvatiti ne samo mostarsko nego i bh. i hrvatsko slikarstvo, pratit će i velika izložba iz fundusa Umjetničke galerije, Galerije kraljice Katarine u Kosači i privatnih zbirki. Bit će predstavljeni autori od 1896. pa do posljednjih diplomanata na ALU-u Široki Brijeg i na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

U pripremi monografija Mostara

Monografija Mostara, kaže Martinac, bit će opširno izdanje. Trenutačno je u pripremi, a već sad ima više od 800 stranica i više od 400 fotografija, u boji i crno-bijelih. Obuhvatiti će razdoblje od prvog spominjanja Mostara u dokumentu iz Dubrovačkog arhiva pa sve do danas. Trebala bi biti objavljena u drugoj polovici sljedeće godine.

Dnevni list