Mostarski književnik dobio značajnu nagradu u Zagrebu
Dobitnikom regionalne književne nagrade 'Predrag Matvejević' za 2022. godinu žiri je jednoglasno proglasio Elvedina Nezirovića za knjigu 'Ono o čemu se ne može govoriti'.
U užem izboru za nagradu osim Nezirovića bili su i Saša Guberinić (Republika Srbija), Đorđe Matić (Hrvatska) i Boris Kastel (Crna Gora). Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.
"Premda su na natječaj pristigle dobre i odlične knjige iz Hrvatske i tzv. regije, nakon čitanja romana 'Ono o čemu se ne može govoriti', žiri nije imao nikakvu nedoumicu. Roman 'Ono o čemu se ne može govoriti' izabran je za najbolje književno djelo, a pisac iz Mostara Elvedin Nezirović pobjednik je ovogodišnjeg natječaja za nagradu 'Predrag Matvejević'", kazala je za Fenu članica žirija književnica i književna kritičarka Darija Žilić.
U obrazloženju žirija nagrade 'Predrag Matvejević' navodi se da je riječ o romanu u kojem pisac kroz naraciju o vlastitoj obitelji, ispisuje i vrijeme, povijest, sadašnjost koji se povezuju i prelamaju tvoreći snažan roman o ratu, poratnom razdoblju, roman o obitelji, o majci kao važnoj figuri, očuhu koji mu spašava život, ukratko roman koji će odlično prikazati generaciju koja je u ratu provela mladost, da bi potom u vremenu koje slijedi, izgubila svoje mjesto, uočila se sa poznatim, a zapravo nepoznatim mjestom vlastita odrastanja.
Posebno je živopisno opisan nekadašnji Mostar, njegove ulice, avenije, život, u kontrastu s današnjom slikom podijeljenog grada u kojem se glavni junak i narator osjeća kao stranac.
Nezirovićev roman je ona vrsta književnosti koja se stvarnosti suprostavlja na način da je ogoljuje kroz prikaz proživljenog iskustva, a to i jest bio autorov cilj. Da piše o onome o čemu je teško govoriti, o prešućenom, o tijelu u koje se upisuje povijest, o osjećanju krivice, o emocijama, samoći, o samospoznaji, unutarnjem egzilu, o onome što je nemoguće potisnuti u svijetu u kojem živimo.
Svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, podjela kojem treba baš takva književnost, beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivat će i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok promiču humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević.
I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljednik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir, zapisano je u obrazloženju nagrade.
Elvedin Nezirović objavio je više zapaženih zbirki pjesama, priča, eseja, tekstova i kolumni, te nekoliko romana: 'Boja zemlje" (2016.), 'Ništa lakše od umiranja' (2019.) za koji je dobio nagradu 'Stevan Sremac'. Roman 'Ono o čemu se ne može govoriti' objavljen je i u Beogradu i u Sarajevu, bio je u najužem izboru za Ninovu-ovu' nagradu.
Nagradu 'Predrag Matvejević' pokrenuli su prošle godine portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u suradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj. Prvi dobitnik nagrade bio je Borče Panov iz Makedonije.
Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.
Dodjeljuje se u vidu plakete, te skulpture 'Matvejević', rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda. Nagrada će biti dodijeljena 7. listopada (na Matvejevićev rođendan).