MOSTAR Predstavljena knjiga Ante Uglešića 'U potrazi za Višeslavovom krstionicom'

Knjiga "U potrazi za Višeslavovom krstionicom", prof. dr. sc. Ante Uglešića, predstavljena je u četvrtak u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Uz predstavljanje knjige, koje su organizirali HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, upriličeno je i predavanje, priopćeno je iz te napretkove podružnice.

O tom vrijednom znanstvenom djelu koje predstavlja sintezu novoistraženih i potvrđenih arheoloških činjenica o porijeklu i nastanku Višeslavove krstionice kao jednom od simbola hrvatskog kršćanskog, nacionalnog i kulturnog identiteta govorili su dr. sc. Miroslav Katić i sam autor prof. dr. Ante Uglešić.

Ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Miroslav Katić, ujedno i nakladnik knjige, istaknuo je kako su bitna komponenta ovog naslova fotogrametrijski snimci pročelja crkve s arheološkom dokumentacijom te da se autor nije iscrpio u polemičkom dijelu koji je dominirao posljednjih godina o krstionici.

Nakon kontekstualizacije, nalaženja prostora i svega, logičan je bio i sljedeći korak, a to je povijesna interpretacija koju je Uglešić također uspješno učinio, kazao je Katić, te naglasio činjenicu da će ova knjiga biti pristupačna i studentima, a da je Višeslavova krstionica sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Uglešićeva knjiga donosi dokaz da je Višeslavov krsni zdenac, kojeg su u 18. stoljeću otuđili Mlečani, da bi sredinom 20. stoljeća bio vraćen u Hrvatsku, zaista bio postavljen u ninskoj crkvi, ali s bitnom izmjenom u odnosu na dosadašnje zaključke. Zdenac nije bio izrađen oko 820. godine, nego za uspostavu Ninske biskupije, što potvrđuje i provedena analiza, koja ga smješta u razdoblje od 876. do 878. godine. Iz toga proizlazi da Višeslav nije živio prije Domagoja, nego je bio Domagojev sin, čime je upotpunjena genealogija hrvatskih vladara.

U svom predavanju dr. Uglešić je kazao kako je od početka znao da zdenac ne može biti datiran u 820. godinu, kao ni to da je služio da se ulazi u njega, jer je ta praksa bila napuštena koncem 8. stoljeća.

Napravljen je u vrijeme pape Ivana VIII., pri uspostavi Ninske biskupije, a na njemu se vidi i garež, koji se može povezati sa spaljivanjem stolne ninske crkve, kao i činjenicom da je na sebi imao drveni poklopac. Naglasio je kako sve što je naveo u knjizi ide u prilog da je krsni zdenac iz Nina, a jedino što nedostaje je da u nekim spisima pronađemo kad je došao u Veneciji, a zasigurno nakon 1720., jer se tada više ne spominje u vizitacijama, rekao je Uglešić.

Istaknuo je činjenicu kako ova knjiga nepobitno pokazuje da je Nin za hrvatsku povijest daleko značajniji nego što se misli i zna, te da, na žalost, Hrvati o svojoj povijesti znaju malo i da se najstarijom prošlošću i vrlo malo bave.

Moderator predstavljanja bio je dr. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak.

Ante Uglešić upisao je studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru te diplomirao 1987. i magistrirao 1989. godine. 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je disertaciju pod naslovom „Nazočnost istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe“.

Na studiju Arheologije Sveučilišta u Zadru predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju više kolegija iz starokršćanske i srednjovjekovne arheologije. Od 2001. god. predaje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

U tri mandata obnašao je dužnost prodekana Filozofskog fakulteta u Zadru (od 1996. do 2003.), zatim prorektora, te rektora Sveučilišta u Zadru u dva mandata (od 1. listopada 2007. do 30. rujna 2015.).

Objavio je tri znanstvene monografije, dvije samostalne publikacije i dva poglavlja u knjigama, 45 znanstvenih članaka u časopisima i zbornicima domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Nositelj je više inozemnih i domaćih priznanja, među kojima je najveće Veliko zlatno odličje za zasluge za Republiku Austriju. Također je dobitnik Nagrade HAZU za knjigu koja je sinoć promovirana, Povelje i spomen medalje za jačanje i razvitak Sveučilišta u Mostaru, Godišnje nagrade Zadarske županije za znanstveni rad, Plakete Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za nastavno-stručni rad i osobit doprinos promociji Fakulteta, Povelje „Stjepan Bulić“ za znanstveni rad na utvrđivanju povijesnih činjenica u maslinarstvu i drugo, navodi se u priopćenju.