Ljerka Ostojić: Nas posjećuju umirovljenici i studenti, veliki i mali

Poštovana predsjednice Ostojić, u utorak 5. lipnja, izložbom "bosanskog Michelangela" Safeta Zeca, spušta se zastor na jubilarno 20. Mostarsko proljeće. Rekli bismo "šlag na kraju" ovogodišnje manifestacije?

- Upravo tako. Iznimno smo sretni i ponosni što će „Svjetlost" Safeta Zeca, kako je umjetnik nazvao ovu svoju veliku mostarsku izložbu, na poseban način obasjati završetak jubilarnih Dana Matice, jubilarnog Mostarskog proljeća koje se ove godine, rascvjetalo u svoj svojoj punini.
Već godinama planiramo izložbu ovoga našega velikog umjetnika i nije ju bilo lako uvrstiti u njegov potpuno ispunjeni raspored. Jer - Zec je umjetnik kojega se traži, kojega svaka osviještena likovna sredina želi vidjeti u svojim prostorima, galerijama. Naš počasni predsjednik akademik Josip Muselimović najzaslužniji je što smo izložbu Safeta Zeca dobili baš u ovom trenutku, kada želimo okruniti 20. jubilarno izdanje Mostarskog proljeća. A što reći o ovom velikom umjetniku što istinski ljubitelji umjetničkih nadahnuća već ne znaju? Mogu samo poentirati: s nama je, na Matičinim Danima, Safet Zec, bosanskohercegovački umjetnik, čije je, od Vatikana naručeno, djelo „Skidanje Isusa s križa", 27. rujna 2014., postavljeno u središnjoj isusovačkoj crkvi u Rimu. Postavljanju slike i proslavi nazočio je i papa Franjo. A tek sama crkva i mjesto na kojemu stoji velika slika Safeta Zeca? Naši studenti bi rekli: za ovoga čovjeka - samo nebo je granica.

U protekla dva mjeseca mogli su uživati u zaista vrhunskom kulturnom programu. Po Vama, što je obilježilo 20. Mostarsko proljeće?

- Dvadeseto Matičino Proljeće donijelo je dvadesetak različitih programa, svaki poseban i zanimljiv na svoj način. No, ono što bih posebno istaknula jest veličanstveno otvorenje manifestacije i koncertna izvedba kultne rock opere Jesus Christ Superstar kojom nas je ove godine, kao i mnogih dosad, počastio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bio je to istinski umjetnički, kulturni ugođaj u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija sa solistima i Zagrebačke filharmonije. Istaknula bih i izvrsne izložbe Antuna Masle, velikog dubrovačkog umjetnika, koju smo realizirali u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama te Ivice Vlašića. Ovim putem zahvalila bih Aluminiju i Galeriji Aluminij te gosp. Darku Juki koji su se i ove godine pokazali izvrsnim sudomaćinima izložaba uvrštenih u Matičino Proljeće. Tradicionalno, odlični su bili i naši prijatelji iz Banje Luke i uvijek aktualna „Gospođa ministarka" sa Svetlanom Bojković u glavnoj ulozi, kao i koncert „Sjećanje na Arsena", na kojemu smo se družili s Gibonnijem, Matijom Dedićem, Black Coffee... Fenomenalna je bila i predstava koju smo radili u koprodukciji s HNK Mostar i kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika o Iliji Jakovljeviću „Logorilijada". Stvaramo. Potičemo na stvaranje. I to je naša misija.

Za razliku od nekih kriznih godina, ovaj put skoro svi programi bilo su izvrsno posjećeni. Publike u ovom gradu očito ima samo je potrebno animirati, a to je najbolje učiniti kvalitetnim izvedbama, zar ne?

- Tako je. Kvaliteta i sama atraktivnost programa, ponajprije mislim na atraktivna zvučna glazbena i glumačka imena koja su i ove godine pohodila Mostarsko proljeće, ono je što može privući publiku, i zadržati publiku. Publici koja je, da tako kažem, kulturno osviještena, ne možete „podmetati". Samo kvalitetom, otvorenošću, osluškivanjem - kako naša publika, naši vjerni pratitelji Matičinih programa dišu, možete očekivati i dobar posjet, pljesak, zadovoljnog posjetitelja, a na kraju krajeva - i ovacije, čega je i ove godine bilo na našim programima. Naravno, na ovom segmentu uvijek se može još raditi. I treba tako biti. U posljednje vrijeme dosta je različitih programa na, da tako kažem, svim mostarskim pozornicama, i veliki je uspjeh na jednoj kazališnoj predstavi imati popunjenu Kosaču, što je, primjerice, bio slučaj upravo s „Gospođom ministarkom". Nas rado posjećuju i umirovljenici i studenti, i veliki i mali. I to je ono što nas čini sretnim i zadovoljnim.

Dvadeseti jubilej ujedno je i prigoda za zbrajanje dojmova, ali i podvlačenje crte. Možemo se malo osvrnuti na same početke manifestacije i jeste li zadovoljni dosad učinjenim?

- Naravno. Nije mala stvar, u ovakvim uvjetima sveopće društvene krize i letargije održati jedan festival iz područja kulture na zavidnoj razini. Kroz ovih 20 godina bilo je, uistinu, mnoštvo vrhunskih programa kojih se ne bi postidjele ni svjetske pozornice. Najpoznatija imena iz svijeta kazališta, glazbe, likovne umjetnosti, književnosti, gostovali su na našim Danima Matice. Imali smo za umjetničkog ravnatelja jednu svjetsku klasu - pokojnog maestra Vjekoslava Šuteja. Mostarska publika je u ovih 20 godina vidjela više od 700 različitih kulturnih programa. Prvi put su Dubrovačke ljetne igre sa svojim ansamblom izašle na gostovanje izvan dubrovačkih zidina upravo na Dane Matice hrvatske. U lipnju 2007. priredili smo veličanstveni ugođaj pod zvijezdama - Orffovu Carminu Buranu na Španjolskom trgu kojom je dirigirao slavni maestro Šutej. Publika u Mostaru je, zahvaljujući upravo Matici hrvatskoj i golemim zalaganjem našega današnjeg počasnog predsjednika Josipa Muselimovića, u ono vrijeme prvi put na pozornicama Mostara vidjela jednu operu, baletnu predstavu... Ovdje su nas pohodili umjetnici i ansambli iz cijeloga svijeta. Od 2009. punopravni smo član EFA-e, Saveza europskih festivala. Tu su brojne nagrade i priznanja. Pa Matica hrvatska proglasila je Mostarsko proljeće najboljim događajem u povijesti ove najveće institucije hrvatskoga naroda. Zar je potrebno išta više kazati...Hvala našim visokim pokroviteljima gđi Kolindi Grabar Kitarović, predsjednici RH i akademiku Draganu Čoviću, koji su prepoznali naše istinske vrijednosti i pružili nam nemjerljivu potporu.

Najavljeno je bilo i izdanje Monografije o Matici. U kojoj je fazi njezino objavljivanje i što će sve sadržavati?

- Monografija se radi, zapravo - u završnoj je fazi. Na njenim stranicama bit će vremeplov svih 20 Matičinih Proljeća. Vjerujem da ćemo napraviti uistinu veliki posao. Naša urednička ekipa vrijedno radi na monografiji i njezina promocija planirana je za rujan. Naš Dragan Marijanović svojim pitkim i britkim jezikom zadužen je za tekstove, glavna tajnica MH Mostar Misijana Brkić Milinković i član Predsjedništva naš Pjesnik Miro Petrović zaduženi su za urednički dio. Fotografije nam je ustupio naš kroničar, Vaš kolega, neponovljivi Stojan Stole Lasić koji se, doslovce, zabilježio svaki događaj festivala u ovih 20 godina. Vidjet ćete, uistinu su široka Matičina jedra.

Kao predsjednica Matice hrvatske Mostar kako vidite Mostarsko proljeće u budućnosti?

- Vjerujem u još veći procvat Mostarskog proljeća, unatoč svemu. Vjerujem da ćemo postati dio jedne istinske priče o kulturi i umjetnosti na mnogo višoj razini od ove danas. Premda smo, kao festival, kao mjesto na koje rado dolaze umjetnici, davno prepoznati na ovim prostorima. Imamo sporazume o trajnoj kulturnoj suradnji s mnogim poznatim ustanovama, institucijama, gradovima iz svih zemalja okruženja. Nesebično nas pomaže Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Zadar... Ne mislimo na ovome stati. Razradit ćemo i strategiju koja će Mostarsko proljeće dovesti na svjetske pozornice kulture, a svijet na naše pozornice, u Mostar. I ne mislim uopće da je ovo nemoguće ostvariti.

I za kraj, molim vas Vaše mišljenje o položaju kulture u našem društvu. Imamo dojam da nije tretirana kako zaslužuje i da se nalazi na marginama. Jeste li zadovoljni financijskom potporom koju dobivate mjerodavnih institucija?

- Uvijek je tako bilo s kulturom na ovim prostorima. Nažalost ili - nasreću. Jer u toj općoj agoniji, sivilu, mirenju s nametnutim vrijednostima, uvijek se nađu mecene, predvodnici koji hoće stvarati kulturnu revoluciju, stvarati nove vrijednosti, obogaćivati duh... Što se financija tiče, uvijek može bolje, ali , isto tako, ne mogu ne spomenuti uistinu veliki doprinos naših sponzora koji su s nama od samih početaka, ali i Federalnog ministarstva kulture i sporta, Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Ministarstva civilnih poslova BiH, HN županije, Grada Mostara koji je ove godine podržao upravo izložbu Safeta Zeca. Naravno, za neki veći iskorak, treba mnogo više sredstava. Stoga spominjem dobre ljude poput gosp. Bandića, nekadašnjeg i sadašnjeg splitskog župana gosp. Ževrnju i gosp. Bobana, gosp. Renata Švorinića, ekipu DLJI, koji su u nama prepoznali potencijal i koji pomažu. Jer teško da bismo bez njihove potpore imali programe koje ovaj grad, ovaj narod, ova zemlja zaslužuju. Svima hvala, a sada nam valja odmah početi s osmišljavanjem 21. Mostarskog proljeća.

(Oliver Cvitković, Večernji list BiH)