FOTO Ivan Vrljić: Salvador Dali – vrhunac lucidnosti i genijalnosti
Osim što se radi o istaknutome vrhunskom španjolskom slikaru, filmskome redatelju, modnome dizajneru, egocentrizam njegova stvaralačkog djelovanja dolazi u prvi plan jer on sam lucidnošću umjetničkoga izraza definira umjetnost poput opće devijacije koja stilski graniči s nagonskim svijetom prirode i ludila. Avangarda, skup umjetničkih pravaca s početka 20. stoljeća, dosegnut će svoj puni domet u svim aspektima umjetničkoga stvaralaštva, ponajviše u književnosti i likovnoj umjetnosti. Netrpeljivost pojedinca nad malograđanskom nedorečenošću, podvojenost svijeta nad sudbinom čovječanstva, nepotrebna ratovanja, psihička rastrojenost čovjekova unutarnjeg bića neke su od odlika i simbolike početka prošloga stoljeća. Važnost osoba poput Salvadora Dalija u to kataklizmičko vrijeme leži u tome što je on kao slobodni umjetnik toga doba ukazao na minornost i kratkoću čovjekova života na sebi svojstven bizaran način.
Oslobodio je umjetnost društvenih stega, nametanja strogih pravila, misleći pritom da je uloga čovjeka na što sažetiji način dočarati svakodnevicu, nikada kićenim izričajem nego lascivnošću ljudskoga karaktera dijagnosticirati sveukupne anomalije proizašle iz društva. Radi se o najvećemu opusu likovnoga stvaralaštva, tematici ratnoga razaranja, traganja za izgubljenim vremenom stopljenim u nemirnom pejzažu pustinja, slonova i kojekakvih lubanja naglašavajući time ujedno besmisao i bespotrebnost ratovanja. Povijest umjetnosti pamtit će Dalija kao odmetnika i šizofrenika, čovjeka koji frenetično viče nauštrb mase koja mu nonšalantno prigovara. Gotovo svi protagonisti nadrealističkoga pokreta ekskomunicirat će Dalija iz vlastitoga kolektiva mrzeći svaku sponu i dodir s tim čovjekom iz jednoga jedinstvenog razloga - jer je on sam ovjekovječio taj pokret. Visok 172 cm, s visoko izbuljenim očima i umiljatim ovalnim brkovima, čovjek za kojega biste, kad biste ga vidjeli i primijetili kako hoda ulicom, rekli da je sto posto riječ o luđaku odbjeglom iz ludnice. No, on sam nagovijestio je pop-kulturu, toliko popularnu u SAD-u i čitavome svijetu da bi ta era naposljetku pri svome vrhuncu stvorila i samoga Michaela Jacksona.
Pretencioznim modnim odabirom plijenio bi pozornost javnosti ponekad čak i skandalom gigantskih razmjera. Mediji bi se pritom obrušili na njega svom silinom i oštrinom, ali opet bi ga na kraju rehabilitirali jer ipak se radi o čovjeku koji je bio ispredsvoga vremena. Umro je na odru slavnih, na svetome španjolskom tlu potpisujući testament kojim čitavo svoje stvaralaštvo ostavlja majci Španjolskoj koju je volio, ljubio i uvijek se nanovo k njoj vraćao. Ona mu je uzvratila tu ljubav, čuvala ga i na koncu kao slavnog slikara osobenjaka objeručke prihvatila.
Ivan Vrljić