FOTO  Gruđanin i Širokobriježanin osvojili drugo mjesto na Reviji rekonstruiranih narodnih nošnji u Slavoniji

U sklopu trajne predanosti očuvanju i promociji bogate tradicijske kulturne baštine, Centar za tradicijsku kulturnu baštinu je u suradnji s KUD-om “Lovor” iz Trnjana, smještenog u srcu Slavonije, priredio manifestaciju pod nazivom “Obnavljamo baštinu – revija rekonstruiranih narodnih nošnji”. Ova svečana priredba odvijala se u Trnjanima, nedaleko od Slavonskog Broda, te je okupila brojne zaljubljenike u tradicionalnu kulturu i narodnu baštinu.

Cilj ove revije bio je istaknuti rekonstruirane i novoizrađene narodne nošnje kao vrijedan dio kulturne baštine. Kako su organizatori naveli, kroz ovu manifestaciju nastojali su potaknuti obnovu tradicijskog tekstilnog rukotvorstva te podržati izradu narodnih nošnji kao važnog segmenta očuvanja baštine. S obzirom na to da se ova revija već održava po trinaesti put, očito je da polako postaje svojevrsna platforma za promociju vještina i istinske strasti koje stoje iza stvaranja ovih prekrasnih narodnih nošnji, dok istovremeno njeguje i slavi ljepotu tradicije.

Sama revija imala natjecateljski karakter, a stručni žiri sastavljen od etnologa i folklorista odigrao je ključnu ulogu dodjeljujući nagrade pojedincima, grupama, udrugama, obrtnicima i nositeljima kućnih radinosti koji su se istaknuli u izradi ovih prekrasnih narodnih nošnji. Ruku na srce, donošenje odluka uvijek je teško, a taj je zadatak bio dodijeljen Ljubici Gligorević, umirovljenoj etnologinji Gradskog muzeja Vinkovci, Jasminki Jurković Petras, etnologinji iz Muzeja Virovitice, te etnologu Ivanu Terziću iz Beograda.

Na reviji je sudjelovalo čak pet država, ujedinjujući kulturno blago i tradiciju. Sudionici su dolazili iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, zajedno donoseći raznolikost i bogatstvo narodnih nošnji i kulturnih izričaja. Ukupno je bilo 18 izlagača koji su s ponosom predstavili svoje kreacije, a 29 sudionika bilo je aktivno uključeno u ovu prekrasnu manifestaciju.

Zapadnu Hercegovinu predstavljali su Jure Miloš iz Gruda i Ivan Barać iz Širokog Brijega. Obje narodne nošnje izradio je talentirani Širokobriježanin.

„Nošnja moga „brata“ Ivana Baraća i moje malenkosti zauzela je drugo mjesto. S obzirom na raskoš svehrvatske nošnje i nošnje drugih naroda i država, zapadna Hercegovina, točnije Grude i Široki Brijeg su ušli na mapu vodećih, u najmanjemu, muških nošnji kad je u pitanju izvorno novoizrađena replika, što je veliki uspjeh i stavljanje naše nošnje na odavno zasluženo mjesto. Ujedno, ovo su jedina dva primjerka koja postoje kod nekoga ako izuzmemo samo po jedan postojeći originalni primjerak iz muzeja“ izjavio je za Hercegovina.info Jure Miloš.

Ovo je po svemu sudeći prvi put da je muška nošnja zapadne Hercegovine dobila tako uglednu nagradu, što dodatno naglašava njezinu iznimnu vrijednost i doprinos očuvanju kulturne baštine ovoga kraja.

„Također, značajno je kako je to baš muška nošnja jer se većinom ženske nošnje ističu i natječu. Druga značajnost je što su obje nošnje u našemu privatnom vlasništvu, a ne vlasništvu nekoga društva ili institucije ili više različitih pojedinaca što je gotovo uvijek slučaj s nekim nagrađivanim ženskim nošnjama iz zapadne Hercegovine“, dodao je Miloš.

Radi se o dva iznimno lijepa primjerka nošnje, a to dodatno potvrđuje ovo značajno priznanje. Bilo o kojem aspektu narodnih nošnji da se govori, iziskuje se obimno izlaganje jer materijali potrebni za njihovu izradu veoma su rijetki i teško dostupni. To je zapravo i potpuno razumljivo jer izrada nošnji zahtijeva iznimnu stručnost i vještine, pa se bespogovorno može reći da je izrada jedne narodne nošnje prava umjetnost.

„Za izradu ove nošnje koju smo predstavili trebalo je dosta vremena. U suštini sami rad je trajao kraće nego samo istraživanje i prikupljanje originalnih slika, literature, istraživanje tehnike veza. Dok smo došli do finalnog procesa morali smo na desetke starih zanata oživjeti. Nekolicinu smo pronašli još uvijek na terenu ali smo 80 % starih zanata morali svladati da bi izradili sirovinu. Iako smo po terenskom istraživanju bili jaki, falila nam je suradnja etnologa, a tu suradnju omogućio nam je Jure Miloš.

Preko njega dobio sam suradnju Svetlane Bajić (etnologa u mirovini koja je krajem 60 tih istraživala Bekijsko područje) inače velikog znalca i zaljubljenika nošnje cijele Hercegovine. Jure je obavljao te poslove, a ja sam sjedinio terenska istraživanja i zanate. Sve to smo oblikovali u jednu prekrasnu našu nošnju koja je ujedno sada i simbol našega prijateljstva i našega tihog i mukotrpnoga rada“, ispričao nam je Ivan Barać.

Njihov trud, stručnost i posvećenost, ne samo što su donijeli priznanje Hercegovini, već su i oživjeli pomalo zaboravljeni dio kulturne baštine. Jedno je sigurno, zapadna Hercegovina je trajno dignuta iz „pepela“ kad su u pitanju izvorne narodne nošnje.
 
„Osjećaj koji ona budi u nama je poseban u jednom trenutku imamo osjećaj ponosa i prkosa, ne na nas nego na našu tradiciju koja je i politički i gospodarski zatrta što od istoka što od zapada. Htjeli smo i pokazali da narod Hercegovine nije bez razloga dinarskih gena. Uspjeli smo u svemu pa i u ovome. Ovdje nije kraj našoj suradnji i našim djelima ovo je tek mali početak koji je daleko odzvonio. Ponosni smo za naš kraj i našu Hercegovinu i njene ljude sustavno marginalizirane u svakome pogledu. Neka nam je naše djelo svima na čast i ponos. Volimo da naša djela pričaju o nama“, zaključio je Barać.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.