FOTO  Kulise za Robina Hooda su degradacija Dubrovnika

Među ostalim, zamjeraju što je Stradun za vrijeme postavljanja kulisa bio opterećen teškim vozilima, kamionima, dizalicama, što su za vrijeme snimanja njime prolazili konji nezaštićenih kopita, dok je potpuno maskirani Posat bio zasut šljunkom i pijeskom, piše Hina.

"Konstrukcije su se bez mjera zaštite postavljale na zidove građevina, a vrhunac je bio završni prizor paljenja kvazisela u Posatu, što je prikazano kao specijalni efekt, a zapravo je bio kontrolirani požar", ističu, dodajući da su nakon snimanja na oba poprišta, na putovima do njih i nizu objekata, ostale višestruke štete o kojima, kažu, svjedoče dubrovački arhitekti.

Povjesničari umjetnosti ocijenili su kako je u tom slučaju čuvanju baštine pretpostavljen materijalni interes i prestiž, "kako se to moglo razabrati iz riječi bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića". "Javne površine i kulturno dobro u potpunosti su i bez ikakvih uvjeta stavljeni na raspolaganje filmskoj ekipi, i to besplatno, tako da gradski proračun od te produkcije nema nikakve koristi, ali gradska vlast navodi da su financijsku korist ostvarile uslužne djelatnosti, pojedinci angažirani kao statisti i slično", ističe se.

"Kao najveća korist navodi se popularizacija Dubrovnika kao mjesta te produkcije, kao i prijašnjih i budućih produkcija koje je ugovorio bivši gradonačelnik, najavljujući Dubrovniku budućnost najvećeg poprišta snimanja filmskih megaspektakala", dodaje se.

Podsjećaju kako, prema izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2012. Država ima obvezu isplatiti producentu u ime povrata 20 posto potrošene svote u Hrvatskoj, "tako da Grad i Država u velikom dijelu financiraju film". "Iz toga proizlazi da je dominantna korist propaganda Grada, odnosno još jedan poticaj za njegovu eksploataciju kao sirovine za turističku, filmsku i zabavnu industriju", napominju u priočenju koje prenosi Hina.

Na odgovornost pozivaju ponajprije gradsku vlast Dubrovnika koja je, ističu, bez ikakvih uvjeta i ograničenja dopustila proizvoljno raspolaganje kulturnim dobrom najviše kategorije i njegovo "besprimjerno poniženje".

Najavili su da će DORH-u postaviti upit o legalnosti procedure odlučivanja, odnosno poštivanja zakona, a postavljaju i pitanje odgovornosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Dubrovniku, koji je s producentom sklopio ugovor u kojem se navodi mogućnost oštećenja, odnosno producentova obveza popravka.

"Misija zaštite je čuvanje kulturnog dobra, a s njome je načelno nespojiva bilo kakva spekulacija o njegovom svjesnom oštećivanju, mehaničkom ili vatrom - o čemu je u ovom slučaju riječ", ustvrdili su, pozvavši Ministarstvo kulture da obuhvatno i precizno analizira prikazanu situaciju, genezu i učinke, utvrdi odgovornosti i poduzme mjere da se nešto slično više ne dogodi.

"Dubrovnik nije svojina gradskih vlasti ni gradonačelnika ni građana koji ga sada nastavaju; njime se ne može raspolagati kako je kome drago, a najmanje kao komercijalnim resursom", zaključuje se u priopćenju koje potpisuje Zvonko Maković, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Prosvjed je upućen Ministarstvu kulture RH, Svjetskom komitetu za baštinu UNESCO-a i hrvatskim institucijama koje se bave baštinom i medijima, prenosi Hina.

HINA