Kava, ovisnost ili ne?

Biljka potječe iz Etiopije a naziv "caffa" napitak je dobio po pokrajini u kojoj su najviše spravljali "čaj" od prženog zrnja.

Australski znanstvenici uspjeli su dokazati kako kava poboljšava obrađivanje informacija i opseg slušanja, te primanja poticajnih poruka. Oni tvrde da kofein kod ljudi stvara bolje raspoloženje i jača sposobnost razmatranja sadržaja poruke, zbog čega se lakše služe s porukom.

Kava održava vaš mozak zdravim

Desetogodišnje istraživanje pokazalo je kako kod osoba koje piju tri šalice kave dnevno manje opada mentalna sposobnost u kasnijim godinama.

U istraživanju provedenom na Nacionalnom institutu za javno zdravstvo u Nizozemskoj sudjelovalo je 676 osoba iz više europskih zemalja, a promatrani su kroz deset godina. Testovi kojima su se ispitivale njihove kognitivne sposobnosti pokazali su kako je mentalna sposobnost osoba koje nisu pile kavu opadala četiri puta brže. Prema objašnjenju znanstvenika koji su proveli istraživanje kofein ojačava memoriju tako što utječe na moždane receptore.

Sastojci u kavi

Kofein, kemijske formule C8H10O2N4, glavni je sastojak kave odgovoran za većinu učinaka na organizam. Osim kofeina, kava sadrži i trigonelin koji se pod utjecajem topline, dakle pri kuhanju pretvara u vitamin niacin (iz grupe B vitamina). Kava također sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.

Ovisnost o kavi

Sredinom prošle godine francuski su znanstvenici došli do zaključka kako kava ne stvara ovisnost. Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina štakorima ne potiče aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. Za razliku od kofeina i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga.

Iako kofein ima neke zajedničke osobine s opojnim drogama teško da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i droga potpuno drugačiji.

izvor: frendice.hr