Kako je veš mašina srušila socijalizam u Jugoslaviji

Aparati široke potrošnje bili su dostupni malom broju ljudi i tako izazvali prva klasna raslojavanja

Ideju klasne jednakosti u Titovoj Jugoslaviji, ugrozili su - kućanski aparati. Od momenta kada su se pojavili u izlozima postali su statusni simboli i glavni "izazivači" razlika, pa su se televizijske antene nalazile i na kućama koje nisu imale struju, a perilice u domove stizale prije vode. Što je tehnika donijela običnom čovjeku, a šta socijalističkom društvu priča za "Politiku" Ivan Manojlović, autor izložbe, "Tehnika narodu", koja će od danas do 26. kolovoza biti otvorena u Muzeju istorije Jugoslavije.

- Dolaskom televizora glavna prostorija nije više kuhinja, već dnevna soba. Ta sprava ne samo što je zauzela vrlo važno mjesto i promijenila izgled domova, već je i svom vlasniku poboljšala položaj u susjedstvu. Ne zaboravite da su dugo uređaji široke potrošnje bili dostupni uskom krugu ljudi i tu su počela prva raslojavanja. Primjerice, sedamdesetih godina "fićo" je koštao kao dva i po kolor televizora - kaže Manojlović i otkriva što je prethodilo odluci da televizija počne da se proizvodi i kod nas.

Naime, 1953. godine Ujedinjeni narodi objavili su dokument o emitiranju televizije i zaključile da ona ne postoji u Albaniji i Jugoslaviji.

- Ubrzo, poslije ovih nepovoljnih podataka, počela je demonstracija televizije, a 1958. godine i emitiranje programa - kazao je Manojlović.

Dolazak ostalih uređaja u Jugoslaviju može se reći da je uvjetovan Titovom "politikom trećeg puta". Uz koncept samoupravljanja, objašnjava naš sugovornik, u Jugoslaviji počinje živjeti i tržišni socijalizam. U skladu s novom ekonomskom politikom, sredinom pedesetih godina diljem zemlje organiziraju se sajmovi na kojima se ženama prikazuje kako izgleda jedna američka kuhinja.

- Novine objavljuju ponude beogradskih izloga, au ruralne sredine stižu putujuće izložbe koje ljude upoznaju s tehnikom i načinima njihovog funkcioniranja. O pojavi nekih elemenata tržišta svjedoči i film iz 1960. godine "Ljubav i moda", u kome je prikazano natjecanje dvije modne tvrtke. To su jasni pokazatelji da je došlo do amerikanizacije društva - objašnjava Manojlović kako je zemlja radnika postala potrošačko društvo.

Razvoju drugačijeg načina života pomoglo je i to što su vladajuće strukture uvidjele da radnici bolje rade i da država lakše funkcionira kada raste standard. Zato su, okretanjem ka ideologiji standarda, omogućili da krediti za kupnju ovih aparata budu dostupni svim. Međutim, bolji uvjeti života nisu bili realna slika jugoslavenske ekonomije.

- Zabilježena je velika inflacija 1963. i 1967. godine, a dva puta za pet godina usvajan je gospodarski plan. Takva ekonomska situacija dovela je do donošenja novog Ustava 1974. i zakona koje su republikama dale veću samostalnost. Nakon toga je, recimo, Slovenija uvidjela da je jeftinije, umjesto iz BiH, uvozi sirovine i građu iz inozemstva - otkrio nam je Manojlović sadržaj izložbe čija postavka, kako kaže, ne bi bila moguća bez pomoći suradnika Jovana Nedeljković, Tatomira Toromana i Radovana Cukića.

Politika