Hrvatska nikad nije imala manje stanovnika
Neslužbene procjene demografa pokazuju da je stvarni broj zapravo manji od četiri milijuna, jer mnogi ljudi koji su se odselili u inozemstvo nisu registrirali svoj novi status. DZS procjenjuje broj stanovnika na temelju broja rođenih, umrlih, useljenika i službeno registriranih iseljenika, piše Večernji list.
Još lošija vijest je loša dobna struktura. Prema procjeni, samo 590.600 djece je mlađe od 14 godina, dok je broj starijih od 65 godina 833.300. To znači da je u samo sedam godina broj djece mlađe od 14 godina smanjen za gotovo 60.000, dok se broj starijih osoba povećao za 74.000.
-Po mom mišljenju, imamo manje od četiri milijuna stanovnika, budući da se veliki broj iseljenika nije prijavio kod vlasti. Međutim, još je lošija dobna struktura. To donosi ozbiljne ekonomske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Na temelju udjela mladih možemo očekivatizatvaranja mnogih škola, koja se već događaju, posebno u ruralnim naseljima , kaže demograf Anđelko Akrap, voditelj Odsjeka za demografiju pri Ekonomskoj školi u Zagrebu.
Demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika.
-Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća, navodi Šterc.
I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika, prenosi Večernji list.
Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva, kazao je Strmota.
Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:
˝Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika.˝
Procjene DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da Hrvatska ima 4.089 milijuna stanovnika, a istovremeno je registrirano 3.774.548 birača, prema evidenciji birača koju vodi Ministarstvo uprave. Takva bi brojka bila moguća samo ako bi djeci bilo dopušteno da glasuju.
Zanimljivo je da prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje postoji 4.146.450 osoba sa zdravstvenim osiguranjem, što se također ne poklapa s ostalim brojkama.