Evo kako je američki list 1904. opisivao tipične Bosance

Jednog dana, đavo je žurio preko Balkanskog poluotoka u posjet nekom čovjeku. U vreći na leđima je nosio svađe u obliku kamenja. U jednom trenutku popiknuo se na Crnu Goru, posrnuo i pao na glavu. Vreća mu je preletjela preko glave, a njen sadržaj se rasuo po teritoriju Bosne. Đavo je bio tako ljut da je ostavio sadržaj vreće i otišao psujući i udarajući rupe svojim kopitima.

Tako je nastala Bosna, prema opisu koji je svojim čitateljima dao list Omaha Daily Bee u članku 'Zabavan bosanski narod' objavljenom 1904. godine.

Autor Bosnu opisuje kao zemlju bez koje ne mogu proći nemiri na ovim prostorima. 'Nekad na račun kršćana; nekad su Turci platili cijenu. Račun je uvijek bio velik i krvav', piše autor i dodaje: 'Stari bosanski banovi nikad nisu odbili dobru borbu ako im je bila pred vratima. Borili su se s Turcima, Mađarima, Dalmatincima naizmjence.'

U članku se navodi kako Bosanci najradije putuju pješice ili na 'izuzetno ružnim' i 'izuzetno snažnim' konjima. Austrijanci su u Bosni sagradili ceste, ali domaći se, tvrdi se, ne prilagođavaju i radije putuju starim kaldrmama.

'Bosanac ore drvenim plugom koji su napravili njegovi preci u vrijeme željezničkih vlakova. U vrijeme tovarnih vagona i željezničkih postaja punih modernih namirnica, on teško hoda svojim crvenim cestama sa stopalima pokrivenim ogromnim torbastim cipelama napravljenim od svinjske kože sa ostavljenim čekinjama. Pod kršćanskom vlašću on nosi svoj crveni fez i lanene hlače turskog izgleda, skupljene na člancima. I gleda široke, nove ceste pa sjedne na svog čupavog, mršavog malog konja i krene, udarajući, posrćući i skačući tragom svojih otaca', opisuju tipičnog Bosanca Amerikanci.

Omaha Daily Bee piše kako su Bosancu najomiljenije najgore ceste, koje zovu kaldrme.

'Kaldrme su bili putevi koji su prvotno vodili preko polja. U trenutku ambicioznosti, prije puno vremena, Bosanci su ih unaprijedili pobacavši kamenje po njima. Kako nisu pokušali napraviti temelj, kaldrme su danas užasne. Nema grada bilo koje veličine u Bosni koji se ne hvali ovakvom vrstom prilaza, a umoran putnik kada vidi grad zna da su njegove nevolje tek počele, jer kaldrma ide preko stijena i močvara'.

'Činjenica je da je Bosanac, iako se pomirio s tim da bude Europljanin i Austrijanac, Turčin u srcu. Bosna danas ima 235 osnovnih europskih škola i 854 niže muhamedske škole. Bosanac još uvijek voli turske načine, iako se cijelo vrijeme borio s Turcima...'

CroExpress