Zakonske promjene koje će stupiti na snagu prvoga dana 2018. godine

Porezno "popuštanje" države trebalo bi pridonijeti smanjenju cijena novih i rabljenih automobila, kao i smanjenju troškova kod registracije vozila. A sve zajedno trebalo bi dovesti do pomlađivanja inače prilično starog hrvatskog voznog parka, i u konačnici do veće sigurnosti u prometu.

Od iduće godine mijenjat će se oporezivanje kupnje novih automobila. Detalji očekivanih pojeftinjenja još uvijek nisu poznati. Očekuje se da bi vozila s cijenom do 150.000 kuna mogla biti jeftinija od dvije do tri tisuće kuna. Ministar financija Zdravko Marić najavio je prošloga tjedna kako bi se od oporezivanja prema vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzela vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, a ona čine čak 65 posto svih prodanih novih vozila. Veći naglasak bit će na emisiji ugljičnog dioksida kao kriteriju za oporezivanje, te se od tih promjena očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna.

Prijenos vlasništva
Ministar je najavio kako će se od 1. siječnja ponovno priznavati 50 posto pretporeza prilikom nabave automobila u službene svrhe, odnosno njegovog održavanja. "Mjera je to koja je bila aktivna, potom je ukinuta, a mi je sada vraćamo. To je vrlo jasan signal prema poslovnoj zajednici i poduzetnicima", naglasio je Marić.

I dok se o točnom sniženju cijena novih automobila nagađa, sada je dobro poznato da će rabljeni biti jeftiniji zbog izmjena Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, tako da će 5-postotni porez na stjecanje rabljenog vozila zamijeniti upola niža upravna pristojba. Osim toga bit će pojednostavljen postupak prijenosa vlasništva tako da će se upravna pristojba plaćati u stanici za tehnički pregled.

Zapravo čitav postupak kod kupnje rabljenog vozila radikalno se pojednostavljuje i kupac će vozila sve obaviti u stanici za tehnički pregled - potpis kupoprodajnog ugovora i sve radnje vezane uz promjenu vlasništva nad vozilom. Sada promjena vlasništva rabljenog vozila uključuje više koraka, kako je to podsjetio i Marić. Odlazak kod javnog bilježnika zbog ovjere potpisa na kupoprodajnom ugovoru. Zatim je potrebno posjetiti ispostavu Porezne uprave koja izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u banci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva.

Slična komplicirana procedura sada je uobičajena kod produženja registracije vozila kojemu je ispunjena prometna dozvola, te je potrebna njezina zamjena. Od početka godine i taj će postupak biti pojednostavljen tako da će se sve obaviti u stanici za tehnički pregled.

I u slučaju kupnje novog vozila, kupac neće imati potrebu posjećivati policiju. S prodavateljem će potpisati kupoprodajni ugovor i sve ostalo obaviti u stanici za tehnički pregled, s tim da se ukida tehnički pregled za nova vozila. Osim što će sve biti jednostavnije i brže, bit će i jeftinije. Kod registracije novog vozila ukupni troškovi tehničkog pregleda i registracije (ne računajući troškove osiguranja), bit će niži za približno 200 kuna, a manji troškovi bit će i kod promjene vlasništva rabljenog vozila, kao i zamjene prometne dozvole.

Zanimljivo je i to što će vlasnici svoja vozila moći registrirati ili produžiti registraciju vozila u bilo kojoj stanici za tehnički pregled u zemlji, dakle i izvan mjesta stanovanja. Kod registracije novog automobila i u tom slučaju vlasnik će dobiti registracijsku pločicu grada kojemu prema stanovanju vlasnik vozila pripada. Đakovčanin će tako svoj novi automobil moći registrirati u Zagrebu, ili Puli, i tom prilikom dobiti đakovačke registracijske pločice, naravno ne isti dan, nego uz prethodnu najavu.

Pozitivne promjene
Tajnik Auto moto kluba Slavonac Osijek Zdenko Lupinski pozitivnim ocjenjuje ove promjene.

- Starost naših vozila u Hrvatskoj je velika i čak se u proteklih deset godina pogoršala. Sve što ide u prilog ljudima koji će kupovati nova ili novija vozila, što će poboljšati starosnu strukturu vozila, s obzirom na to da noviji automobili imaju veću ispravnost i da su sigurniji, u AMK-u Slavonac pozdravljamo. U današnje vrijeme i u okruženju u kojem mi živimo u Slavoniji nije lako redovito obnavljati vozni park. Ipak, za očekivati je da će ove mjere potaknuti veću prodaju novih automobila, što će općenito donijeti veću sigurnost na našim cestama, kaže Lupinski za Glas Slavonije.

Valja podsjetiti kako je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj svaki treći stanovnik 2015. godine posjedovao automobil, odnosno na tisuću stanovnika imali smo 381 automobil. Prosjek u EU je 490 automobila na tisuću stanovnika. U Istarskoj županiji na tisuću stanovnika dolazi 487 automobila, a u Primorsko-goranskoj županiji 430 automobila. Istovremeno na tisuću stanovnika Vukovarsko-srijemske županije dolazi samo 275 automobila, a u Osječko-baranjskoj županiji 291 automobil.

Koliko se ekonomska recesija prenijela na hrvatski vozni park vidljivo je i prema podacima koji pokazuju da je prosječna starost osobnih automobila s 10,47 godina 2010. godine povećana na 12,52 godina u 2015., da bi u 2016. još porasla na 12,76 godina. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske prosječna starost svih registriranih vozila još je poraznija - 2016. iznosila je 13,76 godina