VARANJE MIKROKREDITIMA Eos Matrix počeo se povlačiti iz tužbi za 'Prizmina' navodna dugovanja

Sarajevska agencija za naplatu potraživanja “Eos matrix” povukla je tužbene zahtjeve protiv dvoje navodnih dužnika koje je teretila za izmišljene kredite podignute u Mikrokreditnoj fondaciji “Prizma”, zbog kojih su završili na sudu i u kategoriji koja im onemogućuje bilo kakvo zaduženje.

Ovo je za eTrafika potvrdio banjolučki odvjetnik Din Tešić koji zastupa oba klijenta, ali i stotine drugih koji su na prevaru uvučeni u izmišljene dugove ili reprograme kredita Mikrokreditne fondacije “Prizma” i Mikrokreditne fondacije “Sinergija”, koji su ih gurale u dubiozu iz koje se nikada ne bi mogli sami izvući. Sve se događa u razdoblju kada eTrafika objavljuje veliko istraživanje o djelovanju spomenute agencije.

Tešić kaže da se i ovog puta pokazalo da su njegovi klijenti bili u pravu i da su prevareni u ogromnom broju postupaka. Na veliku sreću, kaže on, u mnogim postupcima je nastupila zastara, zbog čega su, bez ulaženja u mukotrpna dokazivanja, mogli relativno lako utvrditi nepostojanje njihovog dugovanja.

“Sa zauzetim stavom Vrhovnog suda Republike Srpske o zastari potraživanja u ovim predmetima od pet i tri godine, postalo je i tužitelju jasno da će veliki broj predmeta izgubiti. Sada se događa da se, čim stupimo u parnicu i klijent nas angažira, tužitelj Eos Matrix d.o.o Sarajevo odriče tužbenog zahtjeva prema našim klijentima u cjelosti i priznaje time neosnovanost svoje tužbe”, rekao je Tešić.

Zahvaljujući odricanju od tužbenog zahtjeva, “Eos Matrix” je zatražio od suda da “bez daljeg raspravljanja donese presudu na osnovu odricanja”, čime je priznao da su potraživanja od ove dvojice bila nezakonita.

Jedan od njih, L. M. iz Laktaša, koji je molio da mu se ne otkriva ime, kaže da mu je jednog dana samo stiglo obavještenje da je dužan 11.000 maraka za kredit koji nikada nije podigao.

“Nikada nisam od njih uzimao kredit, ali znam da moj brat jest. Nije mi uopće jasno kako su oni meni to zaduženje prilijepili. Prema njihovim evidencijama, to je bilo prije više od deset godina, a obavještenje su mi poslali prije pola godine. Saznao sam da imam kredit i da je to dugovanje ‘zaleđeno’. Nisam ni znao da imam kredit, niti da je to neko ‘zaleđeno’ dugovanje, ali ni što to tačno znači. Odmah sam otišao do Banja Luke i našao odvjetnika koji se bavi tim slučajevima, objasnio situaciju i krenuli smo u borbu. Veoma sam mu zahvalan na pomoći, ovo je za mene bio takav šok, ne mogu da vam objasnim što sam s obitelji prošao od tada”, priča on za eTrafiku.

On kaže, da je sada miran jer su iz sarajevske tvrtke konačno priznali poraz i to da nema dugovanja, što je sam oduvijek i tvrdio.

“Odustali su sada, priznali su poraz i da nema duga. Kada mi je odvjetnik Tešić javio da sam dobio slučaj, pao mi je kamen sa srca. Nitko nema previše novca danas, a pogotovo ne da plaća izmišljene dugove. Nažalost, nemamo nikakvu državu da stane iza ljudi, jedino se možemo uzdati u pojedince koji se trude, a dobro rade svoj posao”, rekao je on.

Slobodan Jokić iz Banjaluke također nije imao pojma da je podigao kredit i da je dužan. On kaže da ne može shvatiti ni koliko je zapravo bio zadužen, niti kako je došlo do toga da se njegov postojeći kredit poveća za 5.000 maraka koje nikada prije toga nije vidio, niti je znao za njega.

“Zamislite kako bi vam bilo da neko podigne kredit u vaše ime i da vam samo natovari dug. Kreditni službenik je nekom mudrolijom iskoristio moje podatke i s kreditnim odborom mene prezadužio, a da ja o tome nisam ništa znao. Imao sam kredit koji sam redovno isplaćivao i kada sam došao da ga zatvorim, samo su mi rekli da imam još 5.000 maraka od prije 10 ili više godina. Kada sam saznao za to, taj službenik, koji mi je navodno odobrio kredit, tu nije radio odavno, pa nije bilo ugovora. Tek nakon godinu i pol se pojavio i ugovor. ‘Prizma’ je onda otišla u stečaj, a s preuzimanjem njihovih navodnih zaduženja, ‘Eos Matrix’ je krenuo s pritiscima na mene. Poslali su mi jedno 1.000 poruka i zvali me ne znam koliko puta, da ja to moram platiti. Kao posljedica ostala mi je kreditna sposobnost u nekoj kategoriji na dnu liste. Progonili su me kako oni to inače rade”, priča Jokić za eTrafiku.

Sada, kada ih je dobio na sudu, Jokić kaže da traži način da skine zabrane sa svog imena, jer je oduvijek bio uredan platiša svih računa i rata.

“Tražim način da povratnim svoju kreditnu sposobnost. ‘Eos Matrix’ mene nije tužio, jer nije bila čista situacija, nije bilo ugovora, ali su me progonili da platim. Ja sam njih tužio i riješeno je u moju korist. Beskrajno sam zahvalan mom odvjetniku, pomogao mi je čovjek da se riješim ogromnog tereta. I dalje ne mogu da vjerujem što su nam sve radili. Nikada nisam bježao od svojih obaveza, uvijek sam sve redovno plaćao, stan sam na kredit otplatio, ni račun za telefon nisam zakasnio da platim, a onda ispadne da imam negdje neki kredit, da sam podigao i nisam plaćao, i to toliku sumu”, priča Jokić.

Krajem prošle godine, Vrhovni sud Republike Srpske zauzeo je stav povodom višedesetljetnog problema tisuće građana u vezi potraživanja neisplaćenih anuiteta (rata) iz ugovora o kreditu i odlučio da oni zastarijevaju, ne samo dok ugovor još traje, već i u slučaju kada je rok istekao, a nije došlo do njegovog raskida. Taj rok je pet godina za neprekinute ugovore, a deset za one koji su raskinuti.

„U slučaju kada je ugovor o kreditu raskinut zbog neplaćanja i neurednog plaćanja rata, potraživanje davatelja kredita, koje se odnosi na cjelokupno vraćanje duga na ime neplaćenog iznosa kredita, zastarijeva u roku od deset godina. Isplatom dijela duga nakon raskida ugovora o kreditu ne prekida se zastarjelost potraživanja preostalog neplaćenog duga. Kada je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice), radi isplate potraživanja ugovora o kreditu, a sud naknadno donio rješenje da će se taj prijedlog smatrati tužbom, nije došlo do preinačenja tužbe ako u parničnom postupku tužitelj ne zahtijeva isplatu duga po osnovu mjenice, već po osnovu ugovora o kreditu, a u tom slučaju je rok zastarjelosti potraživanja prekinut prvom radnjom, tj. podnošenjem prijedloga za izvršenje“, naveli su iz spomenutog suda.

Međutim, „Eos matrix“ i dalje progoni i zastrašuje navodne dužnike, pozivima, pritiscima i tužbama “Prizmine”, a sada su polje djelovanja proširili i na veliki broj građana koji su od Mikrokreditnog društva „Sinergija plus“ dizali kredite u razdoblju od 2001. do 2008. godine, a koja je 2012. godine otišla u stečaj. Od tada do danas, istekli su svi rokovi za tužbe, ali to nije nimalo demoraliziralo “Eos matrix” čiji radnici nastavljaju svakodnevno zvati i pritišću građane da plate dugove za koje nisu ni znali ili koji su pali u zastaru, što je potvrdio veliki broj oštećenih građana.

Desetine građana koji se bore s ovim pritiscima i tužbama, a sa kojima smo razgovarali u proteklom razdoblju, tvrde da su svi oni bili žrtve od prvog dana, kada su nagovarani da podignu nerealno visoke iznose, a onda su im kroz razne “reprograme”, u kojima nisu ništa potpisivali, olakšavali otplatu zadužujući ih još više i lijepeći im kamate kojih uopšte nisu bili svjesni.

Slavica Popadić iz Laktaša jedna je od onih koja je pobijedila „Eos matrix“ na sudu i dokazala da su je prevarili. Međutim, maltretiranje „Eosa“ nakon pobjede nije prestalo, jer je zovu zbog drugog navodnog dužnika, tjerajući je da ona u njihovo ime vrši pritisak. Zbog svega ovoga, priča Slavica, imala je ozbiljne zdravstvene probleme, zbog čega razmišlja da iznova tuži ovu tvrtku, ovoga puta zbog proganjanja i maltretiranja.

„Ne mogu da vam objasnim što oni meni rade. Imala sam slom živaca zbog njihovih uznemiravanja i progona. Onda sam ih tužila i izgubili su. Zvali su me do posljednjeg trenutka, do presude. Sada čekamo da vidimo što će biti s drugom mojom prijateljicom koja ih je takođe tužila. Zanimljivo je da ona nema telefon i oni nastavljaju da zovu mene zbog nje. Blokirala sam najmanje 50 njihovih brojeva. Čula sam da je dosta njih prijavljivalo policiji, i ja razmišljam da to uradim i da ih tužim zbog svega što su uradili“, ispričala je ona.

Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prevaru uvukli na tisuće građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute nemaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima. Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose.

Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarali su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli. Vrlo često, događalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude protiv njih, dok se s nestrpljenjem iščekuju presude u nekoliko stotina podignutih pojedinačnih, ali i kolektivnih tužbi po istim osnovama. Procjenjuje se da je MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još nema ni procjene stanja.

Iako su ove prevare počinjene prije više od deset godina i podneseno je na stotine tužbi, a posljednjih godina priča se ponavlja i u javnom prostoru, ostaje nejasno zašto se tužiteljstva ne angažiraju više oko istrage jedne tako velike prevare, ali i zašto sudovi ne pristaju da objedine tužbe oštećenih građana. Ohrabruje to, što su polovinom prošle godine sudovi počeli presuđivati u korist oštećenih građana. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, navodi se da je zahtjev „Eos matrixa“ neosnovan i da tuženi neće morati da izmire navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi. Radi se o samo dva primjera od najmanje 3.000 građana.

Okružno javno tužiteljstvo Banja Lka je istraživalo u više predmeta protiv prijavljenih radnika u Mikrokreditnoj organizaciji „Prizma“, od kojih su neke okončane podizanjem optužnice.

„OJT Banja Luka je 25. 12. 2018. godine podiglo optužnicu protiv Balać Dragane iz Šipova, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja s produženim kaznenim djelom falsificiranje ili uništavanje službene isprave i produženim kaznenim djelom prevara. Optužnica je podignuta i protiv Radosave Savić, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja u sticaju s produženim kaznenim djelom falsificiranja ili uništavanje službene isprave. Tužiteljstvo je podiglo optužnicu 16. 11. 2021. godine protiv Gorana Čikića, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. U radu se nalaze još tri predmeta koja se odnose na Mikrokreditnu organizaciju ’Prizma’. Predmeti su otvoreni na osnovu kaznenih prijava građana. Također, Tužiteljstvo postupa u tri predmeta protiv prijavljenog pravnog lica “Eos matrix”, vezano za kazneno djelo proganjanje“, rekli su u OJT Banja Luka.

Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane.

Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko tisuća maraka kredita i imali su problema s otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice s većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani jer je netko tko je podigao kredit od tisuću maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije tisuće. Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije tisuće maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da osiguraju novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM, itd. Neki su dolazili i do duga od 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje obitelji ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina, koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Kada je organizacija otišla u stečaj navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za financiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili izvan sjedišta u Sarajevu.

Iz tvrtke “Eos martix” su rekli da nemaju ništa s eventualnim spornim djelima službenika “Prizme”, a da im se svi klijenti, koji se osjećaju prevarenim, mogu obratiti u bilo kojem trenutku.

Međutim, kada se radi o „Sinergiji plus“, tužiteljstvo nema otvorenih predmeta u radu.

Republičko javno tužiteljstvo Republike Srpske i njegovo Posebni Odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarskog kriminala, nema prijava niti zahtjeva koji se mogu dovesti u vezu s mikrokreditnim organizacijama „Prizma“ i „Sinergija plus“, niti prijava protiv fizičkih lica povezanih sa ovim organizacijama.

Također, zanimljivo je i to što je trgovanje potraživanjima uporno ostavljeno u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 milijuna maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje nitko ne kontrolira.

U listopadu prošle godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je „Prizma“ nezakonito uvukla u kredite, a „Eos matrix“ pokušao naplatiti određene iznose. Osnovni sud u Banjoj Luci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema „Eosu“. Spomenuta tvrtka mora isplatiti naknadu za troškove postupka.

Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je „Eos matrix“ potraživao preko 9.500 maraka.