Turski Cengiz dobio poslove od milijardu maraka, a bh. radnicima neće da isplati odštete

Admir Menzilović godinama vodi pravnu borbu protiv turske tvrtke Cengiz koja mu je dužna isplatiti oko 300.000 KM, ali oni to manipulacijama s promjenom naziva i sjedišta tvrtke, te osnivača izbjegavaju. Menzilović je dobio više sudskih presuda protiv turske tvrtke Cengiz, ali ne može naplatiti svoja potraživanja i ostvariti prava, jer su tvrtki koja je pravni sljednik Cengiz Insaata blokirani računi. S druge strane, ista tvrtka je otvorila podružnicu u Zenici i nesmetano radi. Turski Cengiz izbjegava odgovoriti na sva pitanja.

Admir Menzilović iz Hadžića od 2012. godine do svibnja 2014. godine bio je uposlenik turske tvrtke Cengiz Insaat koja je izvodila radove na dionici puta Vlakovo – Tarčin.

"Menzilović je bio zaposlen na neodređeno vrijeme, a u novembru 2013. godine doživio je nesreću na gradilištu usljed koje je zadobio povrede koje su mu uzrokovale invaliditet.", piše Fokus.

"Ozlijedio sam se dok smo radili kalup za tunel u Lepenici kada je taj čelični kalup pukao i komad čelika me udario u leđa i oštetio mi pršljenove. Ja sam govorio da se ne može napraviti, a šef me natjerao da ga radim. Nakon toga su me odvezli u ambulantu u Hadžiće gdje mi je ukazana pomoć, ali u dokumentaciji koju sam dobio uopće nisu naveli da sam se ozlijedio na poslu. Kasnije sam čuo da se u policiji u Hadžićima, kojoj je liječnik koji me primio trebao to prijaviti, sve pokušalo zataškati, ali mi je kasnije liječnik koji me liječio ipak ispravio tu grešku i izdao mi dokumentaciju na osnovu koje sam mogao podnijeti zahtjev za isplatu odštete. Imao sam i životno osiguranje pošto smo radili u tunelima 1,4 kilometra ispod zemlje. Međutim, dobio sam odbijenicu, jer u životno osiguranje ne ulazi odšteta za oštećenje kičme i bubrega", priča Menzilović za Fokus.

Dok je bio na bolovanju, dobio je otkaz, zaključno s 31. svibnjem 2014. godine.

Rješenje su mu iz Cengiz Insaata poslali poštom u lipnju 2014. godine, zajedno s radnom knjižicom. Menzilović, koji tvrdi da je otkaz dobio nezakonito te da mu je tvrtka trebala platiti odštetu za povredu na radu, odlučio je pravdu potražiti na sudu. Tada počinje njegova agonija koja traje do danas.

Uslijedile su godine pravne borbe iz kojih je Menzilović izašao kao pobjednik protiv moćnog i bahatog poslodavca. Ali, samo na papiru. Presude donesene pred sudovima u Sarajevu u njegovu korist, a posljednja takva donesena je u lipnju prošle godine, ne znače ništa, jer ovaj bivši radnik Cengiza ne može naplatiti svoja potraživanja.

On pojašnjava da je razlog tome što je tvrtka Cengiz Insaat promijenila vlasnika. Naime, do 2018. godine osnivač Cengiz Insaata bio je Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi, a direktor je bio Utku Gok Evren. Međutim, 2018. godine rješenjem Općinskog suda u Sarajevu u sudski registar upisuju se promjene podataka o prijenosu udjela i promjeni člana, zatim punog i skraćenog naziva društva, promjeni adrese sjedišta i direktora društva, pa Cengiz Insaat postaje TD Consulting.

"Sve to smo saznali kada smo pokušali naplatiti sve ono što je presudio sud, a kada se obračunaju kamate na sve te iznose, ta cifra se kreće oko 300.000 KM. Međutim, kako sad naplatiti ta sredstva kad smo saznali da je tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi, na čelu s direktorom Utkuom Gokom Evrenom rasprodala sestrinsku tvrtku Cengiz Insaat i otvorila u Zenici novu tvrtku pod nazivom Cengiz Construction. Dobili su novi PDV i ID broj. Navodno, zbog milijunskih dugovanja računa tvrtke Cengiz Insaat, a koja je od 2018. godine upisana kao tvrtka TD Consulting, od koje bih ja trebao naplatiti svoja potraživanja, blokirani su", priča ogorčeno Menzilović, dodajući da ima još nekoliko bivših radnika tvrtke u kojoj je i on radio, a koji uprkos dobivenim presudama ne mogu naplatiti svoja potraživanja.

Menzilović ističe da su on i drugi bh. radnici u turskoj tvrtki bili "uglavnom hamali".

"Radili smo za 1.000 KM, a nekad nismo imali ni 1.000 KM. Ugovor je bio na 8 sati, a svi smo radili 15 sati. Radili smo 15 dana danju, a 15 noću i imali svakih 15 dana slobodan dan", priča.

Menzilović smatra da tvrtka Cengiz Insaat, odnosno ljudi koji stoji iza ove i tvrtki “kćerki”, “majki” i “sestara” koje se vežu za ovu tursku tvrtki ne bi mogli izbjegavati svoje obaveze prema bh. radnicima da im to nije dozvolio netko od političkih moćnika u našoj zemlji.

"Kako je moguće da je Cengiz Insaat prije nekoliko godina rasprodao svoj vozni park koji je brojao 42 vozila, a imam informaciju da su ih kupovale i državne tvrtke poput JKP “Komunalno” iz Hadžića, te Autoceste FBiH, kao i Euroasfalt, i to bez natječaja i sve je plaćano u kešu", kaže Menzilović.

Pokušao je Admir Menzilović odgovore o tome kada će mu biti isplaćena dosuđena sredstva dobiti u sjedištu nove tvrtke pod čijim imenom sada radi Cengiz, a koja se nalazi u blizini Zenice. Tamo, kaže, rade i pravnici koji su nekada radili u Cengiz Insaatu.

"Primili su me i radnici su htjeli da za mene prikupljaju humanitarnu pomoć, ali ja sam to odbio i rekao sam da samo tražim ono što mi pripada sudskom presudom koja je potvrdila moja potraživanja", priča Menzilović.

Dok se borio da dobije svoja potraživanja, priča da su do njega stizale informacije kako Cengiz “dijeli kapom i šakom” milijune maraka.

"Dok sam se ja borio da ostvarim svoja prava i da mi isplate ono što mi pripada, oni su to odbijali. Ali, zato su se pojavile informacije, bilo je i u medijima, da je Cengiz donirao milijun maraka KCUS-u, pa milijun za izgradnju džamije u Tarčinu, a sve, navodno, u kešu. Kako je moguće da neka tvrtka duguje bivšim radnicima, a okolo se rasipa s novcem", pita se Menzilović koji je određena saznanja o sumnjivim radnjama u tvrtki u kojoj je nekad radio, kako kaže, podijelio i s Federalnom upravom policije i Državnom agencijom za istrage i zaštitu.

Obraćao se Menzilović i Veleposlanstvu Turske u Sarajevu kako bi ih upoznao s problemom koji je imao s tvrtkom iz Turske, a poslao je i pismo turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu. Izuzev obavijesti da su zaprimili njegove dopise, iz Veleposlanstva Turske u Sarajevu Menzilovića više nisu kontaktirali. 

Iako je iz dokumentacije koju  je dostavio Admir Menzilović, a i njegovih navoda, jasno da iza tvrtke Cengiz Insaat, koja je u međuvremenu promijenila ime, stoje ista imena kao i u firmi Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi – Podružnica Zenica i da im je isti direktor, iz odgovora Federalnog ministarstva prometa i komunikacija na upit Fokusa o tome znaju li da turska tvrtka koja izvodi radove na Koridoru 5c ima dugovanja prema bh. radnicima još je jasnije koliko obmane i prevare turskog izvođača s promjenom naziva i sjedišta tvrtki, te odgovornih osoba uspijevaju u našoj zemlji.

"Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi – Podružnica Zenica, kao ni njen osnivač Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi, Istanbul, Republika Turska, ne duguje niti jednom radniku bilo kakav novčani iznos “po osnovu povrede na radu, te po osnovu nezakonitih otkaza”, niti po tom pravnom osnovu postoji i jedna “pravosnažna sudska presuda”, koja obavezuje navedene pravne subjekte na takve isplate", naveli su za Fokus iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Inače, iz odgovora koji je Fokus dobio od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o tome kolika je ukupna vrijednost poslova na izgradnji cesta u FBiH koje je do sada dobila turska tvrtka Cengiz saznali su da je vrijednost tih ugovora čak oko milijardu i dvije stotine milijuna KM!

"Firma Cengiz je do sada dobila pet ugovora za gradnju autoceste na Koridoru 5c na području FBiH. U sklopu dionice Vlakovo – Tarčin koja je otvorena 2014. godine potpisani su ugovori za izgradnju poddionica Vlakovo – Lepenica (Lot 3), Lepenica – Suhodol (Lot 2) i Suhodol – Tarčin (Lot 1). Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vlakovo – Lepenica iznosila je 165.398.441,75 eura s PDV-om, poddionice Lepenica – Suhodol 78.088.148,24 eura s PDV-om i poddionice Suhodol – Tarčin 114.379.578,91 eura s PDV-om. Ovdje treba napomenuti da su ugovori za poddionce Vlakovo – Lepenica i Suhodol – Tarčin završeni ispod ugovorene vrijednosti, dok je na poddionici Lepenica – Suhodol ugovorena cijena probijena za nešto manje od tri milijuna zbog nepredviđenih radova u fazi realizacije projekta. Tvrtka Cengiz izvodila je radove i na dionici Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“. Vrijednost ugovora za izgradnju dionice Donja Gračanica (Zenica sjever) – Tunel „Zenica“ je 67.360.069,25 eura s PDV-om. Osim navedenih dionica, tvrtka Cengiz trenutno izvodi radove na dionici Poprikuše – Nemila, a vrijednost ugovora za dionicu Poprikuše – Nemila je 208.059.247,42 eura s PDV-om – odgovorili su za Fokus iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Sudeći prema odgovoru iz ovog ministarstva, iako dobiva vrijedne poslove u BiH, turska firma Cengiz uglavnom dovodi radnike iz Turske, pa je njihov broj u odnosu na one angažirane iz BiH skoro četiri puta veći.

"Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi – Podružnica Zenica, kao podružnica stranog pravnog lica, osnivača Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi, Istanbul, R Turska, trenutno u FBiH ima 230 angažiranih radnika iz R Turske i 60 radnika u radnom odnosu iz BiH. Broj radnika varira u odnosu na građevinsku sezonu, pa je u tijeku zimskog razdoblja manji, dok je u toku ostalih godišnjih doba nekada i duplo veći", naveli su iz Ministarstva prometa i komunikacija FBiH za Fokus.

U Poreznoj upravi FBiH pokušalo se saznati koliko je puta od 2015. godine tvrtka Cengiz Insaat, odnosno njen osnivač tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a. s. promijenila naziv u BiH i koliko je puta otvorila nove transakcijske račune od 2015. godine do danas. Međutim, kao i u slučaju drugih tvrtki, tako i za Cengiz ukoliko želite saznati neke detalje, to nije moguće, jer ih štiti odredba o poreznoj tajni i takvi podaci se mogu otkriti samo uz suglasnost tog poreznog obveznika.

"Promjena podataka kao što su naziv subjekta, sjedište, uprava itd. o osnovnom subjektu vrši se kod nadležnog registracijskog organa, tj. suda. Ističemo da Porezna uprava Federacije BiH ne može spriječiti izmjene osnivača, direktora i naziva društva. Međutim, promjena naziva društva ne utječe na prava i obaveze poreznog obveznika, jer se s aspekta Porezne uprave svi podaci o jednom poreznom obvezniku evidentiraju pod istim ID brojem.

Ostale informacije i podatke koje ste naveli u zahtjevu ne možemo dostaviti, jer predstavljaju poreznu tajnu u skladu s članom 3. stav 1. tačka 4. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i isti se ne mogu javno objaviti bez prethodne pisane suglasnosti poreznih obveznika", naveli su iz Porezne uprave FBiH u odgovoru Fokusu.

Premda zakon kaže da promjena naziva društva ne utječe na prava i obaveze poreznog obveznika, upravo primjer Cengiz Insaata i slučaj Admira Menzilovića koji nije i jedini, dokazuje suprotno. Jer, nitko ne pojašnjava što ukoliko je tvrtka promijenila osnivača, direktora i naziv, a pri tome su joj blokirani računi i kako da netko u ovakvim slučajevima naplati svoja potraživanja.

Ono što je još zanimljivo jest to da se tvrtka TD Consulting nalazi u registru financijskih izvještaja pod nazivom Cengiz Insaat, iako je u sudskom registru još 2018. godine Cengiz Insaat postao TD Consulting! Ovo je potvrđeno za Fokus u Financijsko-informatičkoj agenciji kojoj po zakonu poslovni subjekti dostavljaju financijske izvještaje.

Iz FIA-e je potvrđeno da su oni podatke o pravnom licu Cengiz Insaat dostavili Federalnom ministarstvu financija – Poreznoj upravi FBiH jer nisu ispoštovali Zakon o računovodstvu i reviziji FBiH.

U ovoj instituciji za Fokus je potvrđeno da je Cengiz Insaat financijske izvještaje zadnji put predao u 2017. godini, dok se TD Consulting više ne spominje.

Turska tvrtka Cengiz koja trenutno radi na izgradnji puteva u BiH predala je financijski izvještaj za 2020., potvrđeno je u FIA-i, a isto je uradila i tvrtka Cengiz Construction.

Inače, Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH za nepodnošenje financijskih izvještaja Financijsko-informatičkoj agenciji propisane su novčane kazne za pravna lica u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM, kao i novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM za odgovornu osobu u pravnom licu.
Podatke o tome je li Cengiz zbog nedostavljanja izvještaja ove kazne i platio Fokus nije dobio.

I dok u našoj zemlji očigledno nitko ne vodi računa o tome krše li strane tvrtke prava naših radnika, izbjegavaju obaveze prema njima i uprkos tome dobivaju višemilijunske poslove, Admir Menzilović koji ima sudske presude prema kojima mu turska tvrtka koja mora isplatiti novac, ipak se nada da će jednog dana ostvariti svoja prava.