TEŽAK SASTANAK Vučića pitali je li spreman priznati neovisnost Kosova, evo što je rekao

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti održali su u ponedjeljak sastanak uz posredovanje visokih dužnosnika EU-a od kojeg se očekuje iskorak u međusobnim odnosima.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak najprije su odvojeno razgovorali s premijerom Kurtijem, a potom i s Vučićem. Oko 18 sati počeo je zajednički sastanak.

Riječ je o jednom od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.

Vučić se o sastanku već dvaput oglasio na Instagramu. U posljednjoj je objavi napisao: “Težak sastanak. Očekivano. Nema predaje.”, prenosi N1.

Izjava Vučića

Vučić je nakon sastanka dao izjavu za medije. “Uobičajeno težak sastanak, nastavit ćemo u narednom razdoblju. Ne ljutite se što ne razumijem albanski, ali… Imali smo težak sastanak i vjerujem da će ih biti još mnogo jer koliko sam shvatio, 18. bismo se trebali vidjeti u Sjevernoj Makedoniji kad će Borrell biti u posjetu regiji. Dotad bismo trebali s Lajčakom razgovarati o implementaciji, a važno je što će u priopćenju EU-a biti riječi o nužnosti svih prethodnih dogovora. Inzistirao sam na zajednici srpskih općina, mislim da g. Kurti to nije bio spreman prihvatiti. U svakom slučaju, nadam se da je moguće postići kompromise, ali mogli bismo ostati zaglavljeni u nečemu što je davno trebalo biti ispunjeno.”

“Dobro je da smo razgovarali i vjerujem da ćemo moći raditi na onome što smo nazvali implementacijom i prethodno postignutih dogovora”, dodao je.

Na pitanje što je dosad sve dogovoreno, rekao je da je dogovoren samo nastavak razgovora.

O implementaciji je rekao da je zajednica srpskih općina na prvom mjestu. “Bojim se da je to začkoljica, vidjet ćemo dalje.”

“Vidio sam da se vodi kampanja protiv zajednice srpskih općina. Iznijet ću detalje sutra o tome. To je za nas od presudnog značaja. Ako to netko ne razumije, onda ne razumije realnost. Tko bi ukinuo platni promet između Beograda i Prištine? To je davno potpisano, zajednica srpska općina”, kazao je predsjednik Srbije.

Na pitanje je li Srbija spremna prihvatiti neovisnost Kosova, Vučić je rekao: “Srbija je članica UN-a, a Kosovo nije. Uvijek podupiremo međunarodni poredak, ali i srpski Ustav.”

Pitanje Kosova

U Bruxellesu boravi i posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji je već razgovarao s Vučićem, a predviđen je i sastanak s Kurtijem.

“Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih”, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati neimenovan.

Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.

Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.

Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.

Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.