Zdravko Mustač izručen Hrvatskoj
Bivši čelnik jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravko Mustač, koji je u Njemačkoj zajedno s Josipom Perkovićem osuđen za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića, u četvrtak rano poslijepodne je izručen Hrvatskoj.
Mustač je u Zagreb stigao redovnim letom iz Münchena, a potom je zaprimljen u Centar za dijagnostiku remetinečkog zatvora. Nakon stručne procjene naknadno će biti raspoređen u neku od kaznionica gdje će odslužiti ostatak od 40-godišnje zatvorske kazne.
Postupak Mustačeva izručenja pokrenut je krajem listopada kada je Vrhovni sud Hrvatske kao nedopuštenu odbacio posljednju Mustačevu žalbu protiv odluke tog suda kojom je potvrđena ranija presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici. Taj je sud, pak, Mustaču odredio 40-godišnju zatvorsku kaznu prevodeći u hrvatski pravni sustav presudu iz Njemačke gdje je, zbog Đurekovićeva ubojstva, osuđen na doživotni zatvor zajedno sa svojim suradnikom Perkovićem koji je Hrvatskoj izručen 11. srpnja.
Iako im je njemački sud izrekao istu kaznu, Perkoviću je zagrebački Županijski sud, koji mu je nadležan jer je živio u Zagrebu, odredio 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju treba odslužiti u domaćem zatvoru. Trenutno je u zatvoru u Glini.
Vrhovni zemaljski sud u Münchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog poticanja i pomaganja ubojstva hrvatskog emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji. Obojica su od početka odbacivali krivnju, a nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) od kojega očekuju da zatraži novo suđenje.
Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat podsjeća da od ESLJP-a traže da utvrdi teška kršenja Konvencije od kojih je najznačajnije što im nije sudio neovisan i nepristran sud već sud za koji tvrde da je bio u sprezi s tužiteljstvom. Ističe da je njemački sud u cilju da ih osudi prekršio niz zakona i međunarodnih propisa i uskratio im temeljna ljudska prava, pa se nada da će utvrđenje takvih povreda od strane ESLJP-a dovesti do obnove kaznenog postupka.
Horvat podsjeća i da je obrana usporedno s trećestupanjskom žalbom u srpnju ove godine podnijela i Ustavnu tužbu protiv odluka Županijskog suda u Velikoj Gorici i Vrhovnog suda kojima je izrečena i potvrđena kazna zatvora u trajanju od 40 godina.
S obzirom da smatramo da domaći sudovi pogrešno primjenjuju europsko pravo, odnosno Okvirnu odluku o primjeni načela uzajamnog priznavanja presuda u kaznenim predmetima, zatražili smo od Ustavnog suda RH da se obrati s prethodnim pitanjem Europskom sudu pravde u Luksemburgu (European Court of Justice), kazala je Horvat.
Time bi se, dodaje, trebalo razjasniti “jesu li domaći sudovi prilikom tzv. prevođenja strane presude na domaći zakon trebali imati u vidu da sankcija za okrivljenika ne bude tegotnija nego bi bila da ju on izvršava u državi u kojoj je izrečena” te da li navedena Okvirna odluka “dokida načelo zabrane retroaktivnosti te brani li se njome primjena blažeg zakona, kako to tvrde domaći sudovi”. Podsjeća da bi u Njemačkoj, gdje su osuđeni, nakon 15 godina Mustač i Perković bili otpušteni na tzv. obvezni uvjetni otpust.