Većina Bunjevaca smatra se Hrvatima ali ima i onih drugih
Takvom raspletu podršku je dala Pokrajinska vlada, na čelu s predsjednikom Igorom Mirovićem, nakon susreta s predstavnicima Nacionalnog savjeta bunjevačke zajednice.
- Naše srce je prepuno, čekali smo ovo 73 godine - rekao je 'Novostima' Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, neposredno po završetku razgovora s Mirovićem, inače članom Vučićevih 'naprednjaka'.
Bajić dodaje da će 'pravda biti zadovoljena u godini u kojoj se obilježava 100 godina od pripajanja dijelova današnje Vojvodine Srbiji'. Bunjevci su u tom događaju 1918. bili druga nacionalna snaga, odmah iza Srba, kaže Bajić.
Akt koji će biti poništen donio je Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine (Odjel za unutrašnje poslove, br. 104071945) 14. svibnja 1945. u Novom Sadu, i glasio je: 'Događa se da se mnogi Hrvati uvode kao Bunjevci i Šokci u rubrike gdje se označava narodnost, a ne kao Hrvati i to biva često po njihovom izričitom zahtjevu ili po volji i nahođenju dotičnog činovnika. Kako bunjevačka i šokačka narodnost ne postoje, to vam se naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu.'
Većina Bunjevaca smatra se Hrvatima
Uoči donošenja Dekreta 1945., u Subotici i Somboru živjelo je oko 40.000 Bunjevaca. Na posljednjem popisu evidentirano ih je 16.706. No, većina Bunjevaca deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Čelnici Hrvata u Srbiji, poput Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u više su navrata upozoravali da srbijanske državne i pokrajinske vlasti daju podršku onima koji se izjašnjavaju kao nehrvati, dok slična podrška Hrvatima izostaje. Poteze srbijanskih vlasti kritizirao je još i bivši predsjednik Ivo Josipović, kada je njegov srbijanski kolega Bunjevcima koji se ne smatraju Hrvatima dodijelio ćirilične udžbenike, nazvavši to 'asimilacijom Hrvata'. Nikolić mu je odgovorio da 'Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati'.
Hina