VIDEO  Umro Stephen Hawking, jedan od najvećih naučnika današnjice

... 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.

"Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti", poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.

"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta", stoji u objavi.

Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

Godine 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler "Kratka povijest vremena" (A Brief History of Time) koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana. Doživotni je član Papinske akademije znanosti i dobitnik brojnih nagrada, uključujući najprestižniju civilnu nagradu u SAD-u, Predsjedničku medalju slobode.

Bolest ubija većinu u prvih pet godina

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.

Godine 1963. postavljena mu je dijagnoza nakon koje su doktori su predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.

Hawking je još jednom pobijedio bolest 1985. godine kada je dobio upalu pluća i završio u komi. Doktori su tada njegovu suprugu Jane upitali hoće li isključiti aparate za održavanje na životu, što je ona odbila. Hawking je u dokumentarnom filmu 2013. izjavio da je njegova supruga inzistirala da ga se vrati u Cambridge, a tjedni intenzivne njege nakon toga bili su najmračniji u njegovu životu.

"Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života"

Hawking je zbog problema s dišnim putevima hospitaliziran nekoliko puta. Zbog bolesti je izgubio i sposobnost govora te se javnosti obraća putem komunikacijske platforme razvijene u suradnji s Intelovim istraživačima, tehnologijom koja na temelju njegovih zapisa predviđa riječi i fraze koje često koristi. Potrebna mu je stalna njega jer sam ne može pokretati invalidska kolica. Međutim, bolest ga nije spriječila u znanstvenom radu.

U filmu iz 2013. Hawking je također rekao: "Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života jer bi svaki dan mogao biti moj posljednji." Postao je veliki uzor osobama s bolestima i poteškoćama diljem svijeta zbog svoje ustrajnosti, a stručnjaci su izjavili da je njegov slučaj zaista izniman.

"Ova bolest je jako varijabilna na mnogo načina. U prosjeku osobe žive dvije do tri godine nakon dijagnoze. To znači da neki žive duže, a neki i vrlo dugo. Životni vijek ovisi o dvije stvari, utjecaju bolesti na neurone koji upravljaju dišnim mišićima te na mišiće za gutanje. Ako na njima nema simptoma, možete duže živjeti. Hawkingov slučaj je zaista zapanjujuć. On je prava iznimka", izjavio je za Scientific American profesor neurologije i direktor centra za ALS na sveučilištu u Pennsylvaniji Leo McCluskey.