ŠVEDSKA KAKVU NE POZNAJEMO Na izborima glavno pitanje obračun bandi i nasilje na ulicama koje vlasti teško obuzdavaju

Švedska,sukobi,bande,imigranti

Obračuni bandi zadnjih su godina eskalirali i događaju se diljem Švedske. Vlasti teško obuzdavaju nasilje koje podsjeća na rat i pretvorilo se u jednu od glavnih tema koje brinu birače pred opće izbore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ovo je moj sin, Marley, kada je imao 19 godina”, rekla je Maritha Ogilvie za AFP, držeći uokvirenu fotografiju nasmiješenog mladića, jednu od mnogih koje krase zidove njezina stana u Stockholmu.

„Ustrijeljen je u glavu dok je sjedio u automobilu s prijateljem”, rekla je 51-godišnja Maritha, piše Hina.

Ubojstvo, koje se dogodilo 24. ožujka 2015. kod postaje podzemne željeznice Varby, u siromašnom betonskom predgrađu jugozapadno od grada, nikada nije riješeno i slučaj je zatvoren 10 mjeseci poslije.

Ubojstva poput tog obično su, po policijskim tvrdnjama, obračuni suparničkih bandi koje često kontroliraju imigrantski klanovi i sve se češće događaju na javnim mjestima usred bijela dana.

Nasilje se prije svega pripisuje obračunima zbog droge i tržišta oružja te osobnim osvetama.

Toliko je eskaliralo da se Švedska, jedna od najbogatijih i socijalno pravednih zemalja na svijetu, sada nalazi na vrhu europskih rang listi po ubojstvima.

Od usporedivih zemalja više je ubijenih samo u Hrvatskoj

Po izvješću koje je prošle godine objavilo švedsko Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala, od 22 zemlje s usporedivim podacima samo je u Hrvatskoj bilo više ubojstava po broju stanovnika, i nijedna druga zemlja nije imala veći porast ubojstava od Švedske u zadnjih deset godina.

Unatoč raznim mjerama koje je uvela švedska socijaldemokratska vlada u cilju obračuna s bandama, uključujući strože kazne zatvora i povećanje policijskih resursa, broj ubijenih i ozlijeđenih i dalje raste.

Od 1. siječnja ove godine u Švedskoj je vatrenim oružjem ubijeno 48 ljudi, troje više nego cijele 2021. godine. Česti su i bombaški napadi na kuće i automobile.

Prvi put kriminal je potisnuo uobičajena socijalna pitanja kao što su zdravstvo i obrazovanje i birači ga navode kao jedan od glavnih razloga za zabrinutost pred izbore u nedjelju.

Nasilje se proširilo na javne prostore

I dok je nasilje nekoć bilo ograničeno na mjesta na koja su zalazili kriminalci, sada se proširilo na javne prostore, izazvavši zabrinutost među običnim Šveđanima, čija je zemlja dugo bila na glasu kao sigurna i mirna.

U trgovačkom centru Emporiji u Malmu, trećem najvećem gradu u zemlji, 19. kolovoza ustrijeljen je 31-godišnjak identificiran kao vođa bande, nekoliko mjeseci nakon što mu je ubijen brat. Policija je zbog ubojstva uhitila 15-godišnjaka.

Tjedan dana poslije, mlada žena i njezin sin ranjeni su zalutalim mecima dok su se igrali u parku u Eskilstuni, mirnom gradu sa 67.000 stanovnika zapadno od Stockholma.

Desna oporba, predvođena konzervativnom Umjerenom strankom i krajnje desnim Švedskim demokratima, koji se nadaju preoteti vlast socijaldemokratima, obećala je da će ponovno uvesti „zakon i red”.

Braneći ljevicu od optužbi da je preblaga, premijerka Magdalena Andersson obećala je „nacionalnu ofenzivu” protiv te pošasti koja je „prijetnja svim Šveđanima”.

Paralelna društva

Premijerka tvrdi da su eskalirajući podaci o kriminalu posljedica pojave „paralelnih društava” nakon „previše imigracije i premalo integracije”.

Jacob Fraiman, bivši gangster koji sada pomaže drugim kriminalcima da se ostave takva života, rekao je da je čak i on šokiran razmjerima nasilja.

„Ja sam druga generacija, i mi smo naravno imali oružje. Ali nije se često događalo da moraš nekoga ubiti”, rekao je za AFP u Sodertaljeu, industrijskom gradu južno od Stockholma s velikom populacijom imigranata.

„Obično bismo upucali nekoga u noge. Sada im se govori da pucaju u glavu”, rekao je.

U policijskoj postaji u Rinkebyju, jednom od siromašnih predgrađa Stockholma, 26-godišnji policajac Michael Cojocaru rekao je da on i njegove kolege tijekom ophodnji redovito nailaze na brutalno nasilje koje podsjeća na rat i često zaplijene jurišno oružje, granate i eksplozive.

„Možete vidjeti rane, ljude ranjene puškama AK47, ubodene nožem, ljude s ratnim ranama”, rekao je.

„Kao u nekom posve drukčijem društvu... nekoj drugoj Švedskoj”.

Problemi sa segregacijom i crnim tržištem oružja

Stručnjaci pripisuju eskalaciju nasilja nizu čimbenika, uključujući segregaciju, integraciju i ekonomske probleme imigranata te velikom crnom tržištu oružja.

Regrutiranje tinejdžera u kriminalne bande, kojima se ne sudi kao odraslima ako budu uhvaćeni, također je velik razlog za zabrinutost.

Sedam godina poslije, Maritha Ogilvie još ne može shvatiti zašto joj je sin ubijen. „Bio je normalno dijete”.

„Ne znam što se dogodilo s našim društvom. Ne znam kako su izgubili kontrolu nad nekim područjima, ali jesu”, rekla je.

„I postaje sve gore”.

'Buldožerka' obećava zadržati ljevicu na vlasti

Socijaldemokratska premijerka Magdalena Andersson, vođa oporbenih konzervativaca Ulf Kristersson i vođa krajnje desnice Jimmie Akesson tri su glavna kandidata na općim izborima u Švedskoj.

Andersson (55) došla je na vlast u studenome 2021. želeći udahnuti novi život socijaldemokratima, a pri kraju mandata predvodila je povijesni zaokret zemlje prema pristupu NATO-u.

Tek je prva premijerka u švedskoj povijesti iako se zemlja diči pravima žena. Na dužnosti je zamijenila Stefana Lofvena nakon što se on povukao iz politike.

Bivša šampionka u plivanju, bila je ministrica financija sedam godina i stekla nadimak 'buldožerka' zbog svoje izravnosti, koja nekima zna zasmetati jer se u Švedskoj jako drži do konsenzusa.

U početku je imala dvojbe u pogledu pristupanja NATO-u, no odluku da to treba učiniti donijela je nekoliko tjedana nakon ruske invazije na Ukrajinu, uvjerivši svoju stranku da odustane dva stoljeća vojne neutralnosti.

„Uspjela je sačuvati, čak osnažiti, poziciju stranke i potporu birača”, rekao je politolog Ulf Bjereld.

Često odjevena u modre kombinacije i ravne plave kose zataknute iza ušiju, Andersson je vodila kampanju pod sloganom „Švedska može bolje”.

Problemi s integracijom i pregovori s Turskom

Obećala je da će štititi švedsku socijalnu državu i zastupala sve strože stajalište svoje stranke o imigraciji.

„Integracija nije uspjela”, rekla je u travnju nakon što su se mladi imigranti sukobili s policijom.

Na međunarodnom planu, njezina najosjetljivija zadaća bili su pregovori s Turskom.

Ankara je zaprijetila da će blokirati pristupanje Švedske NATO-u optužujući Stockholm da štiti kurdske „teroriste”.

Prva prepreka uklonjena je u lipnju, ali Turska tek treba ratificirati ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez.

Ako izgubi izbore, ona će postati premijerka s najkraćim mandatom u povijesti Švedske od 1936. godine.

Konzervativac koji surađuje s krajnjom desnicom

Njezin glavni protukandidat, vođa konzervativne Umjerene stranke Ulf Kristersson, nada se da će prekinuti osmogodišnju vladavinu socijaldemokrata.

Taj 58-godišnjak kladi se da će mu se isplatiti povijesno prihvaćanje nekoć nepoželjne krajnje desne stranke Švedskih demokrata u 'mainstream' desnicu i donijeti mu većinu u parlamentu.

Bivši gimnastičar koji nosi naočale upečatljiva okvira drugi put pokušava postati premijerom.

Nakon izbora 2018., dobio je priliku formirati vladu, ali nije uspio okupiti većinu. Umjerenjaci i njihovi tradicionalni saveznici s desnog centra odbili su surađivati sa Švedskim demokratima, koje se tada smatralo nepoželjnim. 

Kristersson je krajem 2019. pristao na prve razgovore s krajnjom desnicom. Njihova suradnja od tada se produbila, a slijedili su ga demokršćani i, doduše u manjoj mjeri, liberali.

Njegovi kritičari, uključujući čelnicu Stranke centra Annie Loof, od tada ga optužuju da se „prodao” krajnjoj desnici, podsjećajući na njegova obećanja da to nikada neće učiniti.

Fan stripa Tintina i diplomirani ekonomist, Kristersson želi ograničiti velikodušne švedske socijalne naknade kako bi građani bili motiviraniji da rade.

Drugi neuspjeh da postane premijerom mogao bi biti i njegov politički kraj. 

Nacionalist Akesson uzdigao krajnju desnicu iz mrtvih

U 17 godina koliko je vođa stranke, Jimmie Akesson uzdigao je krajnje desne Švedske demokrate iz statusa nepoželjnih do ključne stranke čija je potpora neophodna ako desnica želi vladati.

Besprijekorno počešljane smeđe kose, s naočalama i uredno podšišanom bradom, ležerno odjeveni 43-godišnjak izgleda kao prosječan Šveđanin.

On je preobrazio često nasilan neonacistički pokret čiji je slogan bio „Švedska mora biti švedska” u nacionalističku stranku koja kao logo ima cvijet. 

„On želi ostaviti dojam da je običan čovjek... koji roštilja kobasice, normalno razgovara i ide na čarter putovanja po Kanarima”, rekao je profesor politologije na Sveučilištu u Goeteborgu Jonas Hinnfors.

Njegova stranka, koja je prvi put ušla u parlament 2010. s 5,7 posto glasova, a sada u anketama dobiva oko 20 posto, privukla je birače i konzervativne Umjerene stranke i socijaldemokrata, osobito među mladićima iz radničke klase. Krajnja desnica mogla bi prvi put biti dio desne koalicije u parlamentu.

Akesson je jednom prilikom rekao da su muslimani „najveća strana prijetnja od Drugog svjetskog rata”, a stranka je prije lobirala da Švedska napusti EU.

No Švedski demokrati nastoje već godinama ublažiti svoju retoriku i politiku poput drugih nacionalističkih stranaka u Europi.

Akessona smatraju zaslužnim za meteorski uspjeh stranke, ali taj uspjeh ima cijenu. Godine 2014. priznao je da je ovisan o kockanju na internetu i uzeo je šestomjesečno bolovanje zbog premorenosti.