ŠTO JE HEZBOLLAH? Pokret postoji 40 godina, a njihov odnos s Hamasom nije uvijek bio dobar

Hezbollah, ili Božja stranka, jedan je od najvažnijih islamističkih pokreta na Bliskom istoku. Smještena u Libanonu, ima moćno vojno krilo koje je trenutno u fokusu zabrinutosti, ali također vodi političku stranku koja ima odlučujući utjecaj, televizijske stanice i obimnu mrežu socijalnih usluga, uključujući klinike i škole. Njegovi ogromni poslovni interesi, kako legalni tako i ilegalni, donose stotine milijuna dolara.

Ovaj širok spektar resursa i njegova bliska veza s Iranom i Sirijom pomogli su Hezbollahu da prevlada brojne izazove tijekom svojih 40 godina postojanja. Islamska Revolucionarna Garda Irana odigrala je ključnu ulogu na samim počecima organizacije i efikasno je mentorirala ono što Teheran vidi kao ključnog saveznika od tada. Hezbollah je regionalni igrač, a njegovi stručnjaci navodno su raspoređeni u Iraku kako bi obučavali šijitske milicije i u Jemenu kako bi surađivali s Hutskim pobunjenicima, piše The Guardian.

Povijest nasilja

Otkako je osnovana od strane grupe radikalnih šijitskih svećenika 1982. godine, Hezbollah se povezuje s velikim i krvavim aktima nasilja u Libanonu, protiv Izraela i širom svijeta. Stručnjaci za terorizam smatraju ga pionirom masovnih samoubilačkih napada s velikim brojem žrtava.

Odnosi između Hezbollaha i Hamasa

SAD, Izrael i neke druge zemlje proglasile su Hezbollah terorističkom organizacijom, a Hezbollah kontrolira veći dio šiitskih područja Libanona: južni Beirut, južni Libanon i istočnu dolinu Bekaa.

Odnosi između Hezbollaha i palestinske frakcije Hamasa nisu uvijek dobri. Hamas je izdanak sunitskog muslimanskog bratstva, dok je Hezbollahova ideološka inspiracija iranska revolucija.

Dvije grupe su se razdvojile tijekom građanskog rata u Siriji, kada se Hamas odbio prikloniti vladi Bašara al-Asada. No, predstavnici obje strane, kao i iranski sigurnosni dužnosnici, redovito se konzultiraju. Sve su posvećene uništenju Izraela i protive se normalizaciji odnosa između arapskih ili muslimanskih država.

Iako nema dokaza o izravnom uključivanju, stručnjaci vide utjecaj Hezbollaha u nedavnim napadima Hamasa u Izraelu prije deset dana.

"Nema sumnje da je Hamas imao ulogu Hezbollaha. To je bilo doslovno preuzeto iz Hezbollovog priručnika", rekao je Matthew Levitt s Washington Institute for Near East Policy.

Sadašnja prijetnja

Nedavni video koji prikazuje borce kako se obučavaju s puškama za snajpere, skijama i skuterima na planinama Libanona, možda je preuveličao neke od vojnih sposobnosti Hezbollaha, ali malo analitičara sumnja u njihov značaj.

Hezbollah ima snagu od 20.000 vojnika, mnogi su visoko obučeni i dobro naoružani, što se brzo može proširiti pozivom 30.000 honorarnih vojnika, a potom i dodatno pojačati manje obučenim pomoćnicima, rekao je Naveed Ahmed, neovisni analitičar s Bliskog istoka specijaliziran za Hezbollah.

Mnogi zapovjednici Hezbollaha stekli su korisno iskustvo u bitkama u Siriji, gdje se organizacija masovno rasporedila kako bi ojačala režim Asada, a stručnjaci tvrde da je Hezbollahova utvrda na jugu Libanona sada obranjena sustavom dubokih bunkera, tunela i podzemnih skladišta.

Ključno je da Hezbollah ima ogromne zalihe dugometnih raketa koje bi mogle pogoditi gotovo svugdje u Izraelu i preplaviti obrambene štitove kako bi uništile ključnu infrastrukturu, kao i pogodile naseljena područja. Nedavni izraelski zračni udari u Siriji vjerojatno su imali za cilj prekinuti daljnju opskrbu Hezbollaha iz Irana.

"Oni se naoružavaju do zuba. Stvorili su zalihe raketa, puno artiljerijskih granata ... imaju bespilotne letjelice dugog dometa sposobne nositi punu opremu. Radi se o vrlo vještoj i naprednoj vojnoj organizaciji nakon iskustva u Siriji", rekao je Ahmed.

Sukobi između Izraela i Hezbollaha

Napetost duž izraelske granice s Libanonom vrlo je visoka. Bilo je dana sukoba i nekoliko smrtnih slučajeva. U utorak je protutenkovski projektil ispaljen iz Libanona sletio u grad Metulu na sjeveru Izraela. Izraelske obrambene snage odgovorile su artiljerijskom vatrom i zračnim udarima. Deseci sela južno od granice evakuirana su.

Ako čelnici Hezbollaha (ili vjerojatnije Teheran) odluče eskalirati trenutne niske razine neprijateljstava, to bi moglo dovesti do krvavog i teškog sukoba s dvije fronte za Izrael i potencijalno do regionalne vatrometnje u koju bi se uključili Sirija, Iran, SAD i drugi akteri.

Neki analitičari vjeruju da Hezbollah, iako posvećen uništenju Izraela, ima previše toga za izgubiti kako bi riskirao potpuni sukob, s obzirom na svoje političke i obimne komercijalne interese. Mnogi sugeriraju da Hezbollah već neko vrijeme pokušava izazvati kratki, ograničeni rat, ali želi izbjeći nešto veće. Svi se slažu da postoji značajan rizik od fatalne pogreške u tako napetom okruženju.

Jedan dodatni faktor je ogromna američka vojna snaga koja sada plovi istočnim Sredozemljem, poslana s eksplicitnom namjerom zastrašivanja Hezbollaha i njegovih pokrovitelja u Teheranu.

"Nitko - pa čak ni suverena nacija - neće ignorirati dvije grupacije nosača aviona. To ih neće spriječiti da izvode manje napade, ali će potaknuti [Hezbollah] na pažljivo razmišljanje o poduzimanju nečega većeg", rekao je Levitt.

Što će se dogoditi kada započne očekivana izraelska kopnena ofenziva prema Gazi, drugo je pitanje. Govornik za Hezbollah dosad je opisao njihove napade kao "upozorenje" Izraelu, dok su visoki dužnosnici Hezbollaha ponavljali da neće mirno stajati po strani. Iranov ministar vanjskih poslova već je upozorio da se "vjerojatno širenje rata na druge fronte približava neizbježnoj fazi".

Dramatično promijenjene okolnosti nakon napada 7. listopada znače da konvencionalna mudrost o tome kako se organizacije poput Hamasa ili Hezbollaha ponašaju više ne vrijedi. To čini budućnost vrlo teškom za predviđanje - i time mnogo opasnijom.