RASPRAVA O BiH U VIJEĆU EUROPE Dva su ključna problema na putu napretka zemlje

Izvjestitelj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) za Bosnu i Hercegovinu, Zsolt Nemeth, predstavio je na današnjoj sjednici, nakon posjete delegacije skupštine našoj zemlji, izvješće o stanju u BiH, ukazujući na potrebu daljnjih reformi. Tijekom izlaganja izvješća, ključne probleme identificirao je u izbornoj reformi, koja je, kako je rekao, nepotpuna bez izmjene Ustava, ali i u govoru mržnje te negiranju genocida u Srebrenici.

Član delegacije Alexandar Nikoloski i Nemeth, autori izvješća, smatraju da je rasprava o ovom izvješću pravodobna jer su se u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini dogodili mnogi značajni događaji.

"U nekim od naših zemalja ti su događaji prošli nezapaženo zbog dramatičnih zbivanja, primjerice u Ukrajini, ali privukli su punu pažnju naše Skupštine. Glavni pokretač ovih promjena je proces pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. U lipnju 2022., prije općih izbora, glavni politički akteri postigli su politički dogovor o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu. Prema tom dogovoru, državne institucije na svim razinama vlasti uspostavljene su u rekordnom roku nakon izbora. Dogovorene su i izglasane važne reforme koje se odnose na sprječavanje sukoba interesa, neovisnost pravosuđa, borbu protiv pranja novca i mehanizme protiv mučenja i zlostavljanja. Sve to u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. U kratkom periodu, koalicija na državnoj razini dokazala je da, uz političku volju i zajednički cilj, Bosna i Hercegovina može provesti reforme,” naglasio je Nemeth u uvodnom obraćanju, prenosi N1.

Podsjetio je da je Europska komisija procijenila napredak i odlučila dogovoriti otvaranje pristupnih pregovora 22. ožujka 2024.

"Ova odluka otvara jasnu perspektivu za Bosnu i Hercegovinu, ali na tom putu neka od najtežih pitanja koja uzrokuju podjele morat će pronaći rješenja. Od ove odluke Europske unije, dogodili su se zabrinjavajući događaji. Neka od tih pitanja su ozbiljna i izravno su povezana s obvezama i predanostima prema Vijeću Europe. Prvo pitanje na listi, ali možda posljednje koje će se riješiti, odnosi se na izborni zakon. Izborni okvir u Bosni i Hercegovini protivan je Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, a sud je u nekoliko odluka potvrdio slučaj SEJDIĆ i FINCI. Osim toga, izbor hrvatskog člana Predsjedništva dodatno je zakomplicirao ovaj izazov", istaknuo je.

Nemeth je podsjetio i na nametanje novog Izbornog zakona u ožujku 2024. od strane visokog predstavnika, kojim se rješava pitanje integriteta izbora, ali je upozorio da „diskriminirajući okvir i dalje ostaje.”

"Potpuna reforma zahtijeva izmjenu Ustava. Predložena su i raspravljena mnoga različita tehnička rješenja uz podršku Venecijanske komisije. Da postoji savršeno rješenje, ono bi već bilo usvojeno. Ovo pitanje može se riješiti samo konsenzusom svih strana u Bosni i Hercegovini, a trajnog rješenja nema bez suglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Ne može biti pobjedničke strane. Trajno rješenje mora pomoći u izgradnji dugotrajnog međusobnog povjerenja. Pronalaženje rješenja za ovaj institucionalni zastoj također bi omogućilo poduzimanje potrebnih koraka prije završetka mandata visokog predstavnika," dodao je.

Podsjetio je na poziv Skupštine na jasnu strategiju za prijenos odgovornosti s visokog predstavnika na domaće vlasti, kroz uvjete definirane u Agendi 5 + 2.

„Ova agenda mora biti u potpunosti provedena, posebno u pogledu definicije državne imovine, ali to se mora raditi paralelno s ustavnom reformom. Time bi se poboljšala učinkovitost zakonodavnog procesa. Obje reforme idu ruku pod ruku s ciljem osnaživanja domaćih vlasti i poboljšanja njihovog legitimiteta i političke odgovornosti. U tom smislu, nedavna situacija s Ustavnim sudom baca sumnju na spremnost svih strana da rade na stvarnom rješenju. Sud ne može raditi punim kapacitetom jer dva njegova člana još treba imenovati Narodna skupština Republike Srpske,” naglasio je.

Također je podsjetio da je Venecijanska komisija u tom smislu dala dva mišljenja s konstruktivnim prijedlozima.

"Zbog svih ovih razloga, nacrt rezolucije ponavlja poziv Skupštine na ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini. Ali za takvu reformu potrebno je povjerenje, koje trenutno nedostaje. Ne treba to postavljati kao preduvjet za sve ostalo. Druge ohrabrujuće reforme koje se tiču neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije uskoro će dati svoje prve rezultate. Takve reforme, čak i ako se još mogu poboljšati, pozitivan su razvoj. Konačno, naše izvješće i ovo izvješće te nacrt rezolucije sadrže poglavlja o nastavi povijesti", zaključio je.

Na kraju se osvrnuo i na problem negiranja genocida kao i govora mržnje u zemlji općenito.