Od ove tajne službe strahuje cijeli svijet, ali zapravo je najpoznatija po svojim – debaklima

Dramatična prezentacija dokumenata o navodnom iranskom vojnom nuklearnom programu, koje je predstavio premijer Izraela Benjamin Netanyahu, rijedak je slučaj da izraelske vlasti izlaze u javnost s aktivnostima svoje obavještajne službe Mossad.

Izraelska obavještajna služba legendarna je u međunarodnim krugovima jer se smatra da stoji iza nekih od najvažnijih tajnih operacija u prošlom stoljeću. Samo neke od njih izašle su na svjetlo dana, i to često nakon više godina, piše AP. Izrael, naime, uobičajeno zazire od objave podviga Mossada zbog straha da bi to moglo otkriti izvore obavještajaca.

Ipak, akcije Mossada češće su postajale poznate onda kada bi stvari ispale loše nego obratno. Među najpoznatijim je uspjesima hvatanje nacista Adolfa Eichmanna u Argentini 1960. godine, koji je kasnije osuđen na smrt zbog svoje uloge u holokaustu. Ni to vjerojatno ne bi bilo poznato da Mossad nije 2012. objavio podatke o toj akciji.

Jedan od najvećih uspjeha bio je i ubacivanje čovjeka Mossada u najviše redove sirijskog vodstva. Izraelac Eli Cohen uspio je uspostaviti bliske kontakte s političkom i vojnom vrhuškom Sirije u ranim 1960-im godinama i postao glavni savjetnik siriijskog ministra obrane. Iako je otkriven 1965. godine, tajne do kojih je na tom položaju došao pomogle su Izraelu da ostvari brzu pobjedu u tzv. Šestodnevnom ratu na Bliskom istoku 1967. godine.

Mossad velikim uspjehom smatra i hvatanje "zviždača" - nakon što je Mordechai Vanunu, bivši tehničar u izraelskoj nuklearnoj elektrani, godine 1986. britanskim medijima odao fotografije i detalje izraelskog programa nuklearnog oružja, Mossadovi ljudi uhvatili su ga u Italiji, drogirali ga, zlostavljali i tajno prevezli brodom u Izrael, gdje je u zatvoru proveo 18 godina.

Vjeruje se da su Mossadovi agenti odgovorni i za niz ubojstava palestinskih militanata širom svijeta, kao i za ubojstvo nekoliko iranskih znantstvenika koji su radili na nuklearnom programu te Imada Mughniyeha, jednog od najistaknutijih zapovjednika Hezbollaha, koji je stradao u eksploziji autobombe u Damasku.

Nakon što je palestinska grupa "Crni rujan" otela i ubila 11 izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine, tadašnja premijerka Golda Meir naredila je da se u Mossadu oformi posebna grupa s primarnim ciljem -uhvatiti i kazniti odgovorne iz "Crnog rujna".

Izraelski agenti progonili su ih širom svijeta, sve dok nije došlo do prvog Mossadova velikog fijaska: u Norveškoj su ubili pogrešnog čovjeka -marokanskog konobara Ahmeda Bouchikhija, kojeg su zamijenili za Alija Hassana Salameha, šefa operacija "Crnog rujna". Zbog ovog je debakla na sudu završilo nekoliko Mossadovih obavještajaca.

Za Mossad se vezuje još jedan fijasko, kada su njegovi agenti 1997. pokušali u Ammanu ubiti tadašnjeg vođu Hamasa Khaleda Mashaala. U Jordan su ušli uz lažnu kanadsku putovnicu i otrovali ga, ali su brzo uhvaćeni. Jordanski kralj zaprijetio je napuštanjem mirovnog sporazuma ako Mashaal umre, pa su iz Izraela poslali protuotrov, a agenti su potom oslobođeni. Također, Izrael je morao pustiti iz zatvora duhovnog vođu Hamasa Ahmeda Yassina.

Tadašnji šef Mossada Danny Yatom nakon toga podnio je ostavku. Godine 2004. Novi Zeland nakratko je prekinuo odnose s Izraelom nakon što su dvojica agenata Mossada uhvaćena u pokušaju da se lažnim dokumentima domognu novozelandske putovnice.