Objavljena skica tunela u čeličani Azovstal gdje je 'ukopano' preko 1000 branitelja Mariupolja koji se ne planiraju predati

Zauzimajući široku mrežu bunkera iz doba Hladnog rata kilometrima povezanih slabo osvijetljenih prolaza, ostaci ukrajinske 36. brigade marinaca pripremaju se za posljednju borbu.

"Blijedi, neobrijani, iscrpljeni nakon sedam tjedana neprekidne borbe kojma je okolni grad Mariupolj svela na dimljene ruševine, oni se nalaze u opasnom položaju: brojčano nadjačani i potpuno okruženi", reportažu donosi Dailymail.

Možda je trećina njihove braće po oružju već ubijena ili ranjena, a otprilike isti broj zarobljeno je od strane Rusa čije su napredovanje do sada uspjeli, usprkos nevjerojatnim izgledima, zaustaviti. Nedostaje hrane, vode i streljiva. Šanse se čine nepremostivim. Situacija bezizlazna. Ipak, odbijaju se predati.

‘Mi smo zaštitnici Ukrajine u Mariupolju, 36. brigada marinaca, koja će štititi ovaj grad do kraja’, rekao je jedan od oko 1500 preživjelih boraca u videoporuci ovog tjedna.

'Nismo odustali od svojih pozicija. Držali smo svaki djelić ovog grada koliko smo mogli, ali realnost je da je grad završio u blokadi, tako da nismo mogli dobiti nikakvu pomoć oružja, niti zalihe hrane. Zahvaljujemo svakom Ukrajincu koji je vjerovao i vjeruje u marince.

'Ovu nadu smo preživjeli jako dugo i nastavljamo opstajati. Slava Ukrajini, slava herojima!’

Drugi borac, koji je producirao zaseban film koji prikazuje otprilike desetak suboraca prkosnog izgleda smještenih u maloj sobi bez prozora duboko ispod željezare Azovstal, izjavio je: 'Ukrajinci se moraju sjetiti cijene ove borbe i vjerovati da ćemo to učiniti zadatak do kraja. Ukrajina, Europa, svijet — vjerni smo do kraja!’

Snimka, podijeljena putem aplikacije Telegram u srijedu, otkriva izuzetnu snagu koja je ukrajinskim snagama omogućila da se drže dijelova središnjeg Mariupolja od ranih faza ovog rata, unatoč žestokim naporima oko 15.000 ruskih vojnika čiji su politički gospodari tjednima pretpostavljali da je pad grada neminovan.

Vojnici, od kojih je jedna žena, pojavljuju se u jednom od kratkih filmova u različitim fazama fizičke iscrpljenosti. Jedan, s nogama umotanim u zavoje, zavalio se na fotelju pored kompleta štaka. Još jedna igračka s voki-tokijem. Treći se petlja s telefonom. Oni koji ne spavaju cupkaju nemirno nogama. 

Kao što svjedoče njihovi pogledi, bila je to užasna borba koja će gotovo sigurno završiti s još više boli. U objavi na svojoj službenoj Facebook stranici, brigada je ovog tjedna ponudila uvid u razmjere patnje koje su pretrpjele dok je rusko zadavanje u Mariupolju ugušilo sposobnost ukrajinskih zračnih snaga da lete hranom, streljivom i zamjenskim oružjem za svoje trupe .

'Neprijatelj nas je postupno potiskivao. Opkolili su nas vatrom i sada nas pokušavaju uništiti. Više od mjesec dana marinci su se borili bez dopunjavanja streljiva, bez hrane, bez vode, osim u lokvama, piše.

'Brdo ranjenika sada čini gotovo polovicu posade. Oni kojima nisu otkinuti udovi mogu se vratiti u bitku. Naše pješaštvo je kompletno poginulo, a revolveraše sada vode kuhari, kontakti naših vozača i policajci. Čak i članovi našeg orkestra. Umiremo, ali se borimo. Ali postupno se bližimo kraju.'

Herojstvo odražava kritičnu prirodu nevjerojatne borbe za Mariupolj, industrijski grad na Azovskom zaljevu koji je prije Putinove invazije bio dom za 450.000 ljudi.

Bitan strateški grad, koji bi Rusiji omogućio da uspostavi 'kopneni most' na Krim, regiju koju je Putin anektirao 2014., bio je pod teškim bombardiranjem od prvih dana rata, koji je počeo 24. veljače, i ostao na centar neprijateljstava od tada.

Snimke dronom pokazuju da je jedva jedna zgrada preživjela neoštećena, a dijelovi pocrnjele metropole, koja se proteže osam milja u prečniku i može se pohvaliti dubokomorskom lukom kroz koju inače teče otprilike četvrtina ukrajinskog izvoza, svedeni su na ruševine. Ulicama su leševi i iskrivljene olupine vozila i tenkova.

Prema riječima gradonačelnika Vadyma Boichenkoa, tijekom bombardiranja već je ubijeno 21.000 civila. Ranije ovog mjeseca rekao je da su ruske snage donijele mobilnu opremu za kremaciju u grad da zbrinu leševe i da odvoze tijela u trgovački centar gdje se nalaze skladišta i hladnjaci.

Jučer je Gradsko vijeće Mariupolja ponovilo tvrdnje stanovnika da ruske trupe iskopavaju tijela koja su prethodno bila zakopana u stambenim dvorištima i ne dopuštaju nove pokope onih koji su ubijeni od strane napadačke vojske.

'Čuvar je dodijeljen svakom dvorištu i ne dopušta stanovnicima Mariupolja da polažu mrtve rođake ili prijatelje', stoji u neprovjerenoj izjavi u aplikaciji Telegram. ‘Zašto se vrši ekshumacija... nepoznato je.’ Neki su sugerirali da je razlog uklanjanje dokaza o ratnim zločinima.

Grad je bilježio stalne napade na bolnice, škole, a sredinom ožujka i kazalište u kojem su se nalazile stotine žena i djece. Više od 300 poginulo je te noći, što je, kako je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju rekla, 'najvjerojatnije... eklatantno kršenje' humanitarnog prava. Još oko 100.000 stanovnika još nije evakuirano.

Bijeg iz Mariupolja bio je težak i opasan za izbjeglice od prvog tjedna sukoba, kada su ruske trupe uspjele velikim dijelom opkoliti grad sa sjevera, istoka i zapada, dok su pomorska plovila bila stacionirana na jugu, dopuštajući topničkoj vatri iz svakog smjera.

Oni koji su pobjegli opisuju pokolj na bojnom polju koje su ostavili.

'To je kao horor film. Nema ništa’, rekla je Oksana koja je otišla sa svoja tri sina, sestrom, šogorom i dvije nećakinje. 'Sve je bombardirano.'

Mnogi su nekoliko puta pokušali napustiti podrume u kojima su se skrivali, ali su borbe bile prežestoke. 'Bilo je tako strašno izaći; sve je eksplodiralo. Vratili smo se u podrum i kasnije pokušali ponovno', rekla je Maryna.

Na sreću vojnika koji su ostali da ga brane, ukrajinski helikopteri su u početku mogli letjeti.

Postrojbe koje su branile predgrađa bile su među najboljima i najotpornijima u borbi u Ukrajini, a mnogi od njih veterani osmogodišnjeg sukoba protiv separatističkih pobunjenika lojalnih Rusiji u obližnjim regijama Luganska.

Oni nisu uključivali samo 36. brigadu marinaca već i bojnu Azov, elitnu postrojbu koju je izvorno formirao šaroliki izbor nogometnih huligana i ekstremno desnih aktivista nakon aneksije Krima 2014. godine.

Iako je od tada uključen u Ukrajinsku nacionalnu gardu i donekle detoksificiran, nezgodna povijest Azova središnja je za Kremljovo obrazloženje za invaziju, koji tvrdi da je to 'specijalna vojna operacija' osmišljena da 'oslobodi' zemlju od neonacista koje podržavaju zapadne sile.