NOVA ODLUKA U NJEMAČKOJ Postrožit će se uvjeti za useljenike iz BiH i drugih balkanskih zemalja

nezaposlenost, statistika, BIH, mladen pandurević, radnici, godišnji odmor, zapošljavanje, međunarodni praznik rada, radnici, jednokratna pomoć, Vlada FBiH, poslodavci, 1080 km, istraživanje, radnici, zapadni balkan, Njemačka, eu, strani radnici, r
Ilustracija

Njemačka će prepoloviti broj ljudi koji se u sklopu tzv. Pravila za zapadni Balkan u svrhu zaposlenja od 2016. useljavaju u Njemačku, stoji u koalicijskom ugovoru nove demokršćansko-socijaldemokratske vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Redovnu migraciju u Njemačku u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan ograničit ćemo na 25.000 osoba godišnje”, stoji u koalicijskom sporazumu koji su Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) danas predstavile u Berlinu, prenosi Hina.

Pravilo koje zaposlenima sa zapadnog Balkana omogućuje useljavanje u svrhu rada uvedeno je početkom 2016., nakon što su zemlje te regije proglašene sigurnim zemljama, čime je praktički isključeno stjecanje prava na azil u Njemačkoj za građane tih zemalja.

Pravila za radne useljenike

Ovim pravilom htjelo se osobama koje u Njemačkoj pronađu zaposlenje omogućiti da se regularnim putem usele u Njemačku. Za razliku od ostalih pravila za radne useljenike koji ne dolaze iz neke od zemalja Europske unije, za useljavanje po Pravilu za zapadni Balkan nije potrebna kvalifikacija, nego isključivo radni ugovor s poslodavcem u Njemačkoj.

Posljednja socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je prije nepunih godinu dana udvostručila kvotu u sklopu ovog pravila na 50.000 radnih dozvola godišnje. Krajem prošle godine na temelju useljavanja u sklopu Pravila za zapadni Balkan u Njemačkoj je bilo prijavljeno 79.500 osoba. Najveći broj dolazi s Kosova, a slijede državljani Bosne i Hercegovine.

Građani šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) legalno se u Njemačku mogu useliti i preko drugih programa o useljavanju kvalificirane radne snage. Najveći problem prilikom izdavanja radnih viza predstavljali su ograničeni kapaciteti njemačkih konzularnih predstavništava, gdje se na termin u početnoj fazi čekalo i više od godinu dana.