Nikola Šubić Zrinski je zaustavio osmansko nadiranje

Kolinda Grabar Kitarović, Sigetska bitka, Nikola Šubić Zrinjski, zrinski frankopan, Nikola Šubić Zrinski, utvrda Zrinskih, 450. obljetnica, Nikola Šubić Zrinski,  hrvatski ban Toma Erdödy, bitka kod Siska, povjesno iskustvo, Nikola Šubić Zrinski, Sigetska bitka, siget, smrt Zrinskog i Frankopana, zrinski frankopan, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Šubić Zrinjski, Nikola Šubić Zrinski, opera

Obljetnicu će obilježiti hrvatska predsjednica, mađarski predsjednik i zamjenik turskog premijera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski šef države Janos Ader i zamjenik predsjednika turske vlade Veysi Kaynak u srijedu će u mađarskom Sigetu obilježiti 450. godišnjicu Sigetske bitke gdje je Nikola Šubić Zrinski sa svojom vojskom zaustavio osmansko nadiranje i tako zapravo obranio Beč.

Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Grabar-Kitarović, Ader i Kaynak stižu tijekom prijepodneva na tvrđavu Siget gdje će, nakon intoniranja triju himni - hrvatske, mađarske i turske, otkriti spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i položiti vijence.

Sulejman Veličanstveni je 1566. s više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi, uglavnom Hrvata, branio hrvatski knez Nikola Šubić Zrinski.

Nakon točno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih branitelja 7. rujna krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su gotovo svi izginuli bez predaje.

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom. Sigetsku bitku francuski kardinal Richelieu nazvao je ‘bitkom koja je spasila civilizaciju'. Turci su odustali od Beča.

Sulejman Veličanstveni u Sigetu je umro prirodnom smrću u svom šatoru, a njegova službena grobnica nalazi se u Istanbulu. Srce mu je pak navodno odvojeno i pokopano u tajnoj grobnici na brežuljku ponad Sigeta, za kojom intenzivno tragaju arheolozi.

Na tom brežuljku danas se nalazi Park mađarsko-turskog prijateljstva u kojem će Ader i Grabar-Kitarović zajedno sa zamjenikom predsjednika turske vlade odati počast braniteljima Sigeta polaganjem vijenaca ispred spomenika hrvatskom knezu i turskom sultanu.

Park je otvoren 1994., povodom 500. obljetnice rođenja Sulejmana I., a na golemim bistama dvojice vojskovođa stoji: Zrinyi Miklos (ime Zrinskog na mađarskom) i Szuleiman Szultan.

Grabar-Kitarović će poslije obilježavanja Sigetske bitke zajedno posjetiti hrvatsku zajednicu u Pečuhu i mađarsku u Karancu, u baranjskoj općini Kneževi Vinogradi.